Moždani udar, poznat i kao šlog, predstavlja hitno medicinsko stanje koje zahtijeva trenutnu reakciju. Iako se često smatra da se simptomi kod svih manifestiraju na isti način, neurolozi ističu da kod žena znaci mogu biti znatno drugačiji i manje uočljivi, što dovodi do kasnog prepoznavanja i težih posljedica.

Klasični simptomi kod muškaraca

Kod muškaraca se češće javljaju jasni neurološki simptomi koji se lako prepoznaju. To uključuje iznenadnu slabost ili oduzetost jedne strane tijela, koja se najčešće očituje u licu, ruci ili nozi. Asimetričan osmijeh, spušten ugao usana ili otežano podizanje ruke su tipični znaci. Pored toga, česti su i poremećaj govora, koji postaje nerazgovijetan, naglo zamagljenje vida ili gubitak vida na jednom oku, te iznenadna vrtoglavica i gubitak ravnoteže. Jaka i nenadana glavobolja, različita od svih prethodnih, također može ukazivati na problem.

Atipični i zbunjujući znaci kod žena

Kod žena se, pored ovih “klasičnih” simptoma, moždani udar često manifestira kroz manje specifične znake. Umjesto jasne slabosti jedne strane, žena može osjetiti opću, neobjašnjivu iscrpljenost i slabost cijelog tijela. Česte su i mučnina, povraćanje, dezorijentacija ili iznenadna zbunjenost. Promjene u ponašanju, bol u grudima i jak umor bez razloga također mogu biti indikatori. Upravo zbog ove različitosti, stanje se često pripisuje stresu, umoru ili drugim uzrocima, što odgađa hitnu medicinsku pomoć.

Zašto je vrijeme od ključnog značaja

Princip “vrijeme je mozak” apsolutno vrijedi. Tokom moždanog udara, moždane ćelije ostaju bez kiseonika i počinju odumirati već za nekoliko minuta. Procjenjuje se da se svake minute izgubi gotovo dva miliona neurona. Brza reakcija i poziv hitnoj službi (112 u BiH) mogu spasiti život i smanjiti trajna oštećenja. Postoje terapije, poput trombolize (rastvaranje ugruška) ili trombektomije (mehaničko uklanjanje ugruška), koje su izuzetno efikasne ako se primijene na vrijeme.

Specifični faktori rizika za žene

Osim općih faktora rizika poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, pušenja i gojaznosti, žene imaju i specifične rizike. Hormonske promene igraju veliku ulogu: upotreba hormonske kontracepcije (posebno u kombinaciji s pušenjem), trudnoća, period nakon porođaja i menopauza povećavaju opasnost. Rana menopauza, migrene s aurom, autoimune bolesti poput lupusa te stanja poput fibrilacije atrija također su značajni faktori. Neurolozi također ističu uticaj hroničnog stresa, depresije i socijalnih faktora na zdravlje žena.

Prevencija je od izuzetne važnosti, a procjenjuje se da se više od 80% moždanih udara može spriječiti. Ključ je u redovnoj kontroli krvnog pritiska, liječenju postojećih bolesti, zdravom načinu života i svijesti o vlastitim, specifičnim rizicima. Prepoznavanje simptoma, bez obzira koliko “atipični” izgledali, i brza reakcija mogu napraviti razliku između potpunog oporavka i trajnih posljedica.