Predsjednik Donald Trump gurne Sjedinjene Države na rub rata s Iranom, uprkos upozorenjima savjetnika da se treba usredotočiti na ekonomske brige birača. Ovaj potez ističe političke rizike vojne eskalacije uoči predstojećih izbora za Kongres.

Unutrašnje podjele i politički rizici

Iako je Trump naredio masivno pojačanje snaga na Bliskom istoku i pripreme za potencijalni višenedeljni vazdušni napad, javnost još uvijek nije detaljno upoznata s razlozima za ovako agresivnu akciju. Unutar administracije, prema riječima jednog visokog službenika Bijele kuće, ne postoji “ujedinjena podrška” za napad na Iran.

Savjetnici su svjesni da bi eskalacija sukoba mogla poslati “zbunjujuću poruku” biračima koji su više zabrinuti za ekonomiju. Na privatnom sastanku sa članovima kabineta, ekonomija je istaknuta kao ključno izborno pitanje, a Trump nije bio prisutan.

Izborni ciljevi naspram vanjske politike

Novembarski izbori odlučiti će o kontroli nad oba doma Kongresa, a gubitak većine predstavljao bi izazov za Trumpa u završnim godinama mandata. Republikanski strateg Rob Godfrey upozorava da bi produženi sukob s Iranom predstavljao ozbiljnu političku opasnost, s obzirom da je završetak “vječnih ratova” bio ključno obećanje Trumpove izborne platforme.

Iako su neki od Trumpovih pristaša podržali brzu akciju u Venezueli, rat s Iranom, mnogo moćnijim protivnikom, mogao bi izazvati veći otpor. Trump je ponovio upozorenje Teheranu da “bolje pregovara o poštenom dogovoru” u vezi sa svojim nuklearnim programom.

Ankete pokazuju da javnost nema apetita za novi strani rat, a Trump se bori da uvjeri birače da postiže napredak u smanjenju visokih cijena. Republikanska strateginja Lauren Cooley smatra da bi Trumpove pristaše mogle podržati vojnu akciju protiv Irana samo ako bude odlučna i ograničena, te jasno povezana sa zaštitom američke sigurnosti i ekonomske stabilnosti.