Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država poništio je u petak opsežne carine predsjednika Donalda Trumpa, koje je on uveo koristeći se zakonom namijenjenim za hitne nacionalne situacije. Ova odluka, donesena sa 6 glasova za i 3 protiv, predstavlja značajan poraz za jednu od najkontroverznijih tvrdnji Trumpovog autoriteta i ima velike implikacije za globalnu ekonomiju.

Presuda i pravno obrazloženje

Sudije, u presudi koju je napisao konzervativni glavni sudija John Roberts, potvrdile su odluku nižeg suda da je republikanski predsjednik premašio svoja ovlaštenja koristeći se ovim zakonom iz 1977. godine. Sud je zaključio da bi tumačenje Trumpove administracije, prema kojem zakon o međunarodnim ekonomskim ovlaštenjima u hitnim slučajevima (IEEPA) daje Trumpu moć da nameće carine, zadiralo u ovlaštenja Kongresa i kršilo pravni princip poznat kao “doktrina velikih pitanja”.

Ova doktrina, koju zagovaraju konzervativni sudije, zahtijeva da akcije izvršne vlasti “od golemog ekonomskog i političkog značaja” budu jasno ovlaštene od strane Kongresa. Roberts je naveo da “predsjednik mora ‘ukazati na jasno kongresno ovlaštenje’ kako bi opravdao svoju izvanrednu tvrdnju o moći da nameće carine”, dodajući: “On to ne može.”

Ekonomski uticaj i političke posljedice

Trump je koristio carine – poreze na uvezenu robu – kao ključni ekonomski i vanjskopolitički alat. One su bile središnje u globalnom trgovinskom ratu koji je Trump pokrenuo nakon što je započeo svoj drugi mandat, a koji je otuđio trgovinske partnere, utjecao na finansijska tržišta i izazvao globalnu ekonomsku neizvjesnost. Carine su, prema procjenama, trebale generisati trilione dolara prihoda za SAD u narednoj deceniji.

Vrhovni sud je donio ovu odluku u pravnom izazivu podignutom od strane preduzeća pogođenih carinama i 12 američkih država, većinom pod demokratskom upravom, protiv Trumpove bezpresedne upotrebe ovog zakona za jednostrano uvođenje poreza na uvoz. Tri sudije koje su se usprotivile bile su konzervativci Clarence Thomas, Samuel Alito i Brett Kavanaugh.

Trumpova administracija nije pružila podatke o naplati carina od 14. decembra, ali su ekonomisti Penn-Wharton Budget Modela procijenili da iznos naplaćen na osnovu IEEPA iznosi više od 175 milijardi dolara. Taj iznos bi se, po presudi Vrhovnog suda protiv carina na toj osnovi, vjerovatno morao vratiti.

Ustav SAD daje Kongresu, a ne predsjedniku, ovlaštenje za izdavanje poreza i carina. Međutim, Trump se umjesto toga okrenuo statutarnom ovlaštenju pozivajući se na IEEPA kako bi nametnuo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD bez odobrenja Kongresa. IEEPA dopušta predsjedniku da reguliše trgovinu u slučaju nacionalne hitne situacije. Trump je postao prvi predsjednik koji je koristio IEEPA za uvođenje carina.

Trump je opisao carine kao vitalne za ekonomsku sigurnost SAD, predviđajući da bi zemlja bila bespomoćna i uništena bez njih. Nakon što je Vrhovni sud saslušao argumente u novembru, Trump je rekao da će razmotriti alternative ako sud donese presudu protiv njega po pitanju carina. Ministar finansija Scott Bessent i drugi zvaničnici administracije rekli su da će SAD pozvati se na druga pravna opravdanja kako bi zadržali što je moguće više Trumpovih carina.

Trumpova sposobnost da trenutno nametne carine na robu bilo kog trgovinskog partnera pod okriljem neke vrste proglašene nacionalne hitne situacije povećala je njegovu polugu nad drugim zemljama. To je navelo svjetske lidere da žure u Washington kako bi osigurali trgovinske sporazume koji su često uključivali obećanja o milijardama dolara ulaganja ili druge ponude poboljšanog pristupa tržištu za američke kompanije. Međutim, Trumpova upotreba carina kao sredstva u američkoj vanjskoj politici uspjela je antagonizirati brojne zemlje, uključujući i one koje se dugo smatraju najbližim saveznicima SAD.