Ulice havanske četvrti pretvaraju se u divlje deponije, a zrak je pun smrada trulog namirnica i roja mušica. Ovo je jedna od najuočljivijih posljedica američkog pritiska na Kubu, koji je doveo do dramatičnog nestašice goriva i paralize sistema za odvoz otpada.

Grad bez kamiona

Prema podacima državnog medija Cubadebate, u februaru je u Havani od ukupno 106 kamiona za odvoz smeća radilo samo 44, zbog nedostatka goriva. Karton, plastične boce i ostaci hrane gomilaju se na uglovima ulica, a neki stanovnici preturaju po gomilama u potrazi za nečim što bi mogli ponovo upotrijebiti.

“Smeće je posvuda po gradu. Prošlo je više od deset dana otkako je prošao kamion za otpad”, rekao je lokalni stanovnik Jose Ramon Cruz. U drugim gradovima na ostrvu, domovini za oko 11 miliona ljudi, stanovnici su putem društvenih mreža upozoravali na rizike po javno zdravlje.

Energetska kriza i međunarodni pritisak

Kubanska vlada je uvela mjere racionisanja kako bi zaštitila osnovne usluge u zemlji koja je već patila od ozbiljne nestašice hrane, goriva i lijekova. Snabdijevanje naftom drastično je opalo u posljednja dva mjeseca.

Venezuela, nekadašnji glavni dobavljač, efektivno je prekinula isporuke sredinom decembra. Meksička vlada također je najavila prekid isporuka nakon što je Washington zaprijetio carinama zemljama koje šalju zalihe na Kubu. Prošle sedmice ruske novine izvijestile su da se Moskva priprema da u bliskoj budućnosti pošalje terete sirove nafte i goriva na komunističko ostrvo, bez navođenja tačnog datuma.

Sjedinjene Države održavaju embargo na Kubu od 1960-ih, ali je u posljednjim mjesecima administracija predsjednika Donalda Trumpa očvrsnula stav, sankcionirajući brodove koji prevoze naftu na Kubu i prijeteći carinama dobavljačima. Washington tvrdi da će mjere izvršiti pritisak na političke promjene na Kubi. UN dugo glasaju za okončanje američkog embarga, a lideri iz Meksika i Venezuele rekli su da bi blokada goriva mogla imati ozbiljne humanitarne posljedice.