Svjetska tržišta nafte zabilježila su pad cijena tokom prošle sedmice, što je drugi uzastopni pad, nakon što su se smanjile geopolitičke napetosti između SAD-a i Irana. Analitičari upozoravaju da bi ponuda ove godine mogla porasti brže od potražnje, što dodatno pritiska cijene.

Geopolitika i tržišni pritisci

Barel nafte na Londonskom tržištu pao je za 0,5 posto, na 67,75 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen pad od 1,0 posto, na 62,89 dolara. Rast cijena u prvim danima sedmice potaknut je napetostima između Washingtona i Teherana, ali je značajan pad uslijedio nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je izjavio da bi SAD i Iran mogli postići dogovor u narednih mjesec dana.

Međutim, odnosi između ove dvije sile i dalje će biti ključni faktor za tržište nafte. Washington je u bliskoistočnu regiju uputio dodatni nosač zrakoplova, dok Teheran jasno stavlja do znanja da će pregovarati isključivo o svom nuklearnom programu, odbijajući druge teme koje predlaže američka strana.

Ponuda nadmašuje potražnju

Osim geopolitičkih faktora, analitičari ne vide druge razloge za rast cijena. Procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA) ukazuju da će ponuda nafte ove godine vjerojatno porasti brže od potražnje. Prema najnovijim projekcijama, potražnja bi do 2026. trebala rasti za 850 hiljada barela dnevno, što je nešto sporije od procjena od prije mjesec dana.

S druge strane, globalna ponuda bi mogla porasti za impresivnih 2,4 miliona barela dnevno, unatoč određenim poremećajima koji su zabilježeni na početku godine. Ovaj nesrazmjer između rasta ponude i potražnje predstavlja dugoročni pritisak na cijene sirove nafte na svjetskim berzama.