Evropska unija ozbiljno razmatra da Srbiji uskrati sredstva od 1,6 milijardi eura, koja su joj dodijeljena u okviru kredita i bespovratne pomoći. Ovaj potez slijedi nakon što je Beograd usvojio kontroverzne zakone o pravosuđu koje Brisel ocjenjuje kao ozbiljno narušavanje povjerenja u posvećenost vladavini prava, kako je saopćila komesarka za proširenje EU.

Reforme koje izazivaju zabrinutost

Reforme usmjerene na centralizaciju pravosuđa, koje su stupile na snagu ove sedmice, izazvale su oštre kritike među sudijama i tužiocima. Oni ih vide kao alat za jačanje uticaja predsjednika Aleksandra Vučića, slabljenje borbe protiv organizovanog kriminala i podrivanje srpskih nastojanja da se pridruži EU. Komesarka Marta Kos istakla je da ovi amandmani ruše povjerenje i otežavaju argumentaciju onima u Briselu koji podržavaju napredak Srbije.

Pregled finansiranja i uslovi

Kos je naglasila da Komisija pregledava finansiranje Srbije u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, čiji je cilj usklađivanje regiona sa pravilima Unije. Srbiji je dodijeljeno 1,6 milijardi eura, ali ta sredstva imaju stroge preduvjete vezane za vladavinu prava. Srbija je zvanične pregovore za pridruživanje EU započela 2014. godine, ali su korupcija i slabe institucije usporile napredak. Sudske reforme uključuju ograničavanje mandata glavnih javnih tužilaca i davanje većih ovlaštenja predsjednicima sudova, što kritičari vide kao prijetnju nezavisnosti sudija i slučajevima visokog nivoa korupcije.

Vlada Srbije nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Ministarstvo pravde je izjavilo da će novi zakoni učiniti pravosuđe efikasnijim. Nakon negativnih reakcija, Srbija je zatražila mišljenje Venecijanske komisije Vijeća Evrope. “Kada se to mišljenje izda, očekujemo da će se ovi zakoni revidirati na odgovarajući i inkluzivan način”, rekla je Kos.