Suril mia slona, koja može nadmašiti ljudski rast i podići drvo, istovremeno je toliko osjetljiva da može uzeti čips od tortilje bez da ga slomi. Kako ova životinja sa debelom kožom i slabim vidom postiže tako delikatne zadatke? Odgovor leži u brkovima, otkriva novo istraživanje objavljeno u časopisu ‘Science’.

Unikatna građa ‘osjetnih radara’

Slonovi se rađaju sa oko hiljadu čekinja, od kojih su mnoge smještene u brazdama surile i djeluju kao senzori koji pomažu životinjama da ‘vide’ svoju okolinu. Tim inženjera, naučnika o materijalima i neuro-naučnika analizirao je geometriju, poroznost i svojstva ovih brkova. Iako su očekivali da će nalikovati onima kod miševa, otkrili su da su slonovi brkovi gotovo poput oštrica, sa poroznom arhitekturom sličnoj rogovima ovna, što pomaže u apsorpciji udara tokom hranjenja.

Gradijentni oblik i struktura od baze do vrha omogućavaju pojačani osjet dodira. “Najluđi nalaz koji smo imali je da ovi brkovi imaju ovaj prelaz od vrlo, vrlo krute baze do vrlo, vrlo mekog vrha”, rekao je za AFP glavni autor istraživanja, Andrew Schulz sa Instituta Max Planck za inteligentne sisteme u Štutgartu.

Evolucija i praktična primjena

Dio evolucije slonovskih brkova je da spriječe lomljenje, jer za razliku od većine sisara, oni se ne obnavljaju. Ova jedinstvena građa pomaže u razlikovanju objekata tokom traženja hrane, čime slonovi provode većinu vremena. također, slonovi koriste vanjske dijelove surile, prekrivene brkovima, za socijalni dodir.

Ponašajna ekologinja i stručnjakinja za slonove, Caitlin O'Connell-Rodwell, ove nalaze je nazvala “fascinantnim”. “Ovo je za mene vrlo uzbudljivo, još jedna potvrda koliko su njihove surile zapravo osjetljive”, rekla je za AFP. Ova otkrića otvaraju vrata za nova istraživanja o komunikaciji slonova, ali i za tehnološke inovacije, posebno u robotici, gdje bi se princip gradijenta krutosti mogao primijeniti za poboljšanje senzora i mehaničkih zahvata.