Sud ukinuo član zakona
Crna Gora: Ukinuta zabrana rada nedjeljom, sud presudio u korist poduzetnika
Podijeli vijest
Ustavni sud Crne Gore donio je odluku kojom se ukida član Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je ranije propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom, kao i tokom državnih i drugih praznika. Ova odluka, koja je dostavljena Službenom listu, stupa na snagu odmah.
Sud je na sjednici održanoj 28. januara utvrdio da je navedeni član zakona, odnosno član 35a, neustavan. Razlog tome je kršenje slobode poduzetništva, koja je garantovana Ustavom, kao i ustavnog principa jednakosti svih pred zakonom. Sud je obrazložio da je postojeća odredba zakona favorizovala jednu grupu poduzetnika/trgovaca omogućavajući im rad nedjeljom i praznicima, dok je drugima to bilo zabranjeno.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je istakao da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne precizira da taj odmor mora biti isključivo nedjeljom. Crna Gora je, kako se navodi, potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelariji, koja predviđa pravo na jedan slobodan dan tokom sedmice, koji bi, kad god je to moguće, trebao biti tradicionalni dan odmora, ali ne nužno nedjelja ako priroda posla to onemogućuje. Zakon o radu također garantuje jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom, zavisno od prirode posla.
Sud je dalje objasnio da je zakonodavac, dozvoljavajući rad određenim subjektima, uvažavao potrebu za kontinuiranim snabdijevanjem potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez jasnog obrazloženja, Skupština Crne Gore nije postigla ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava poduzetnika kojima je dozvoljen rad i onih kojima je zabranjen, što je dovelo do nejednakosti.
Ustavni sud je podsjetio da Ustav precizno navodi razloge za ograničavanje slobode poduzetništva, kao što su zaštita zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili sigurnosti i odbrane Crne Gore. Zakonodavac ne može samostalno propisivati nova ograničenja izvan ovih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
Sud je zaključio da je zakonodavac, dozvoljavajući rad određenim grupama poduzetnika (poput apoteka, slastičarnica, pekara, suvenirnica, cvjećara, benzinskih stanica i pijaca), a zabranjujući rad drugima, doveo jednu grupu privrednika u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.
