Važnost odmora

U današnjem ubrzanom svijetu, često se susrećemo s pritiskom da budemo stalno aktivni i produktivni. Međutim, stvarnost je često drugačija. Odmor, fleksibilnost i distanciranje od strogih pravila mogu biti bolji izbor od krutog pridržavanja rutine. Naučna istraživanja pokazuju da odmor i malo ‘lenčarenja’ mogu biti upravo ono što je našem tijelu potrebno, posebno za zdravlje srca i kardiovaskularnog sistema.

Kada je riječ o zdravlju srca, postoje smjernice kojih bi se svi trebali pridržavati kako bismo osigurali dug i zdrav život. Redovno kretanje, izbjegavanje masne i slane hrane, alkohola i cigareta, kao i prekomjerno sjedenje, najbolji su recept za zdravo srce. Ipak, postoje i određene ‘lijenje’ navike koje bi mogle smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti. Ovdje ćemo se požabaviti time.

Prednosti dužeg spavanja vikendom

Iako većina nas voli duže spavati kad god je to moguće, često se preporučuje da se ipak držimo rasporeda spavanja koji imamo tokom radne sedmice. U tome ima istine – duže spavanje vikendom može poremetiti ritam sna, ali nova istraživanja pokazuju da ima i određenih prednosti.

Istraživanje predstavljeno prošle godine na Evropskom kongresu kardiologa pokazalo je da duže spavanje vikendom može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti. Studija je trajala 14 godina i obuhvatila više od 90.000 odraslih osoba iz baze podataka UK Biobank, a proveli su je kardiovaskularni naučnici iz pekinške bolnice Fuvaj.

Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su vikendom nadoknađivali izgubljene sate sna imali čak 19 posto manji rizik od razvoja bolesti srca u poređenju s onima koji su zadržavali nedovoljnu, ali ujednačenu rutinu spavanja.

Kako ovo uklopiti u svoju rutinu, a da ne poremetimo cirkadijalni ritam? Ključ je u tome da, iako sebi dozvolimo nekoliko sati sna više, ne odlažemo previše odlazak na spavanje. Ako inače ležete u 23 sata, pokušajte i vikendom zaspati ne mnogo kasnije, ali nemojte navijati alarm za sljedeće jutro i dozvolite svom organizmu nekoliko dodatnih sati sna.

Benefiti ‘lazy’ dana

Ne treba osjećati grižnju savjesti zbog dana odmora – upravo suprotno, istraživanja pokazuju da jedan ‘lazy day’ sedmično može sniziti krvni pritisak, ublažiti anksioznost i poboljšati raspoloženje i opšte blagostanje.

U vremenu hiperproduktivnosti često odmor povezujemo s lijenošću i neproduktivnošću, ali pravi ‘lazy day’ zapravo znači svjesni odmak od obaveza i digitalne užurbanosti. Iako ‘lijen’ dan ne smanjuje direktno rizik od srčanih bolesti, prema istraživanjima Američkog udruženja za srce, redovni periodi odmora mogu smanjiti hipertenziju i rizik od kardiovaskularnih oboljenja.

Studije o godišnjim odmorima dodatno pokazuju da dosljedan odmor smanjuje nivo stresa i rizik od metaboličkog sindroma i do 25 posto.

“Ponekad je najproduktivniji izbor odmor. Mi smo ljudska bića, a ne ljudski radnici”, rekao je britanski biohaker Tim Gray za portal Trill. Iako ovaj ‘lijen’ dan ne provodimo u provjeravanju mejlova, rješavanju zaostalih obaveza i planiranju naredne radne sedmice, ključ je da to bude aktivan odmor. Iskoristite ga da se naspavate, opustite i, na primjer, prošetate u prirodi.