Trumpova poruka Norveškoj
Donald Trump i Grenland: Zahtjevi i diplomatski izazovi
Podijeli vijest
Trumpove poruke i zahtjevi
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, uputio je poruku norveškom premijeru Jonasu Gahru Storeu, u kojoj je izrazio stav o promjeni fokusa sa očuvanja mira. Istovremeno, ponovio je svoj zahtjev za američkom kontrolom nad Grenlandom. Ova poruka je uslijedila nakon što je Trump podsjetio na, kako je naveo, ‘neuspjeh’ Norveške da mu dodijeli Nobelovu nagradu za mir, što je, prema njegovim riječima, uticalo na njegov pristup međunarodnim odnosima.
U pismu je stajalo: “Dragi Jonas: Budući da je tvoja zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir za zaustavljanje 8 plus ratova, više ne osjećam obavezu da razmišljam isključivo o miru, iako će on uvijek biti dominantan, ali sada mogu razmišljati o tome šta je dobro i ispravno za Sjedinjene Države”.
Poruku je prvi put objavio dopisnik PBS NewsHoura, Nick Schifrin, a kasnije je potvrđena iz ureda norveškog premijera. Trump je također doveo u pitanje suverenitet Danske nad Grenlandom, tvrdeći da se ostrvo ne može zaštititi od Rusije ili Kine bez učešća Sjedinjenih Američkih Država. “Danska ne može zaštititi ovu zemlju od Rusije ili Kine… Svijet nije siguran osim ako nemamo potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom”, dodao je Trump.
Reakcije i odgovori
Premijer Store je za NRK izjavio da je pismo odgovor na zajedničku poruku koju je ranije poslao Trumpu, zajedno sa finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom, protiveći se planovima Washingtona o uvođenju većih tarifa Norveškoj, Finskoj i drugim zemljama. “Ukazali smo na potrebu za deeskalacijom razmjene i zatražili telefonski poziv između predsjednika Trumpa, predsjednika Stubba i mene”, kazao je Store. Naglasio je da stav Norveške o Grenlandu ostaje nepromijenjen. “Grenland je dio Kraljevine Danske, a Norveška u potpunosti podržava Kraljevinu Dansku u ovom pitanju”, rekao je, dodajući da Oslo također podržava napore NATO-a za očuvanje sigurnosti i stabilnosti na Arktiku.
Store je odbacio Trumpove tvrdnje vezane za Nobelovu nagradu za mir, ističući da je dodjeljuje nezavisni Nobelov komitet, a ne norveška vlada. Trump je kasnije ponovio svoju retoriku o Grenlandu na društvenoj mreži Truth Social, napisavši da je “sada vrijeme” da se požabavi sigurnosnim prijetnjama na Arktiku.
Geopolitički kontekst i posljedice
Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, dugo je predmet interesa Sjedinjenih Američkih Država zbog svog strateškog položaja i bogatih mineralnih resursa, kao i navodne zabrinutosti zbog rastuće ruske i kineske aktivnosti. Trump je u subotu najavio uvođenje carina od 10 posto na robu iz osam evropskih zemalja, uključujući Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku, koje će se u junu povećati na 25 posto, zbog njihovog protivljenja američkoj kontroli Grenlanda i slanju malog broja osoblja na autonomnu teritoriju. Osam evropskih zemalja je u nedjelju izdalo zajedničku izjavu kao odgovor, osuđujući američku prijetnju i potvrđujući svoju predanost sigurnosti Arktika.
