Izbor pića za zdravlje
Napici koji podižu holesterol: Šta izbjegavati?
Podijeli vijest
Uloga pića u nivou holesterola
Kada razmišljamo o holesterolu, često se fokusiramo na ishranu, ali i tečnosti koje konzumiramo igraju značajnu ulogu. Prema pisanju portala EatingWell, veliki broj popularnih pića sadrži značajnu količinu zasićenih masti, koje mogu uzrokovati povećanje LDL holesterola, povezanim s većim rizikom od srčanih oboljenja. Nutricionistica Jordan Langhough ističe da postoje jasni dokazi da veći unos zasićenih masti podiže LDL holesterol u organizmu, što predstavlja faktor rizika za srčane probleme. Dodatno, kalorije i masti iz pića se često unose u većim količinama, jer se brže konzumiraju.
Štetni napici i njihove alternative
Nutricionistica Michelle Routhenstein, specijalista za preventivnu kardiologiju, naglašava da se kremasti napici od kafe, smoothieji na bazi kokosa i milkshakeovi, kao i određeni kokteli s vrhnjem, posebno ističu po sadržaju zasićenih masti. Primjerice, veća čaša smrznutog napitka od kafe, poput karamelnog Frappuccina, može sadržavati oko 10 grama zasićenih masti, jer se priprema od punomasnog mlijeka i šlaga. Redovna konzumacija takvih napitaka može doprinijeti povećanju LDL holesterola i apoB proteina, koji se smatra štetnim za zdravlje srca. Milkshakeovi, često pripremljeni od punomasnog mlijeka, sladoleda i šlaga, lako akumuliraju zasićene masti. Kao jednostavnija zamjena, predlaže se domaća verzija sa smrznutom bananom, mlijekom s manjim udjelom masti i malo kakaa.
Posebnu pažnju zahtijeva i “bulletproof” kafa, koja se pravi s maslacem i MCT uljem. Routhenstein navodi da jedna šolja može sadržavati i do 22 grama zasićenih masti, što premašuje preporučeni dnevni unos, te da to može povećati kardiovaskularno opterećenje. Kao zamjena se preporučuje kafa s nezaslađenim biljnim mlijekom. Smoothieji s punomasnim kokosovim mlijekom iz konzerve mogu sadržavati više od 20 grama zasićenih masti u pola šolje kokosovog mlijeka. Iako je kokos biljnog porijekla, Routhenstein naglašava da “biljno” ne znači automatski i povoljnije za srce. Preporučuje se kokosova voda ili “lagano” kokosovo mlijeko za tropski ukus uz manje zasićenih masti.
Latte, popularno piće koje mnogi piju svakodnevno, također može biti problematičan. Ako je napravljen od punomasnog mlijeka, napitak od oko 350 ml može sadržavati približno 3,5 grama zasićenih masti. Langhough navodi da se dugoročno, ako se ova opcija često bira, može povećati LDL, pa se preporučuje obrano mlijeko, mlijeko s manjim udjelom masti ili biljne alternative. Kod alkoholnih pića, White Russian, koji se pravi od votke, likera od kafe i vrhnja, može sadržavati oko 11 grama zasićenih masti. Slična upozorenja odnose se i na druge koktele koji se prave s vrhnjem.
Zdravi izbori za bolji holesterol
S druge strane, postoje pića koja mogu podržati zdravlje srca. Nezaslađeni čaj, posebno zeleni, povezuje se sa snižavanjem LDL holesterola, zahvaljujući spojevima koji se zovu katehini. Kao praktične zamjene preporučuju se mlijeko s manjim udjelom masti ili nezaslađena biljna mlijeka, te gazirana voda uz malo 100-postotnog voćnog soka. Routhenstein savjetuje da pića s visokim udjelom masti, poput Frappuccina, kafe s maslacem, kokosovih smoothieja i koktela na bazi vrhnja, tretiramo kao povremene poslastice. Male promjene, poput izbora mlijeka s manje masti, mogu napraviti razliku na duže staze.
