Rastu tenzije: Novi hladni rat između Saudijske Arabije i Emirata?

Dugo su odmjeravali snage iza scene, ali rivalstvo između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dviju najutjecajnijih država na Bliskom istoku, nedavno je doživjelo eskalaciju analizira DW.

Krajem decembra, tačnije 30. decembra, Saudijska Arabija je bombardovala jemenski lučki grad Al Mukalla, ciljajući pošiljku oružja namijenjenu separatistima. Prema saudijskim izvorima, pošiljka je stigla iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i bila je namijenjena Južnom prijelaznom vijeću (STC), koje se bori za uspostavljanje nezavisne države na jugu Jemena.

Vlasti u Abu Dhabiju tvrde da je to oružje bilo namijenjeno njihovim snagama sigurnosti na tom području, a ne STC-u. Saudijska Arabija očigledno nije povjerovala u to, te je poručila da je ranije upozorila Emirate da ne šalju oružje, ocjenjujući njihove postupke kao “izuzetno opasne”.

Početkom januara, saudijske zračne snage izvele su napade na položaje STC-a u jemenskoj pokrajini Hadramaut. Ova pokrajina dijeli dugu kopnenu granicu sa Saudijskom Arabijom, što Rijadu čini neprihvatljivim da tamo prevlast ima skupina koja ne dijeli saudijske političke interese. Ovo objašnjava saudijski naučnik Hešam Alganam iz think tanka Carnegie Middle East Center.

Raspad savezništva

Ovi napadi su predstavljali prvi direktni vojni sukob između Saudijske Arabije i UAE. Nakon toga, Emirati su najavili povlačenje preostalih snaga iz Jemena. Međutim, stručnjaci upozoravaju da time nije riješen suštinski problem u odnosima dviju zemalja, jer se radi o dubokim razlikama u vanjskopolitičkom pristupu.

“Regionalni događaji posljednjih mjeseci jasno su pokazali razlike u vizijama regionalnog poretka”, izjavio je za DW Kristian Coates Ulrichsen, stručnjak za Bliski istok s Baker Instituta za javnu politiku pri Univerzitetu u Houstonu, podsjećajući da su se dvije zemlje našle na suprotnim stranama u nizu sukoba.

“Saudijska Arabija više nije sklona vojnim avanturama, za razliku od Abu Dhabija, koji je spremniji na rizik i na podršku oružanim nedržavnim skupinama”, dodaje Ulrichsen.

Saudijska Arabija, kao regionalna sila, sve se više fokusira na stabilnost, regionalnu ekonomsku saradnju i vlastiti razvoj, kao i na djelovanje kroz međunarodne institucije poput Ujedinjenih naroda, napisao je na platformi X H. A. Hellyer, viši saradnik Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI) u Londonu.

UAE-ova “osovina secesionista”

S druge strane, Ujedinjeni Arapski Emirati naginju onome što naučnici opisuju kao makijavelistički model vanjske politike “razbij da bi izgradio”, koji se ne mora nužno poklapati s arapskim regionalnim konsenzusom.

Andreas Krieg, predavač na Školi za sigurnosne studije na Kraljevskom koledžu u Londonu, opisuje emiratsku politiku kao izgradnju “osovine secesionista”. Prema njegovim riječima, Emirati podržavaju različite oružane nedržavne aktere u zemljama poput Libije, Sudana, Somalije i Jemena, iako to službeni Abu Dhabi redovno negira.

“Ta osovina je umrežena i agilna”, objašnjava Krieg. “Ujedno je otpornija od saudijskog pristupa, koji se oslanja na državne institucije, jer ne ovisi o jednom glavnom gradu, jednom kanalu ili jednom formalnom sporazumu”, rekao je za DW.

Krieg dodaje da u pozadini djeluju i složenije mreže, uključujući trgovce, posrednike u pomorskom i zračnom prijevozu, korporativne strukture te tokove novca i robe. Kroz takve mreže, UAE je stekao uticaj i pristup ključnim pomorskim rutama, lukama i energetskim čvorištima.

“Svojevrsni hladni rat”

Zbog toga se Saudijska Arabija i UAE često nalaze na suprotnim stranama regionalnih sukoba. U Sudanu, Saudijska Arabija djeluje kao posrednik i podržava međunarodno priznatu vladu, dok su Emirati optuženi za pružanje podrške paravojnim snagama RSF-a.

Nedavno je Izrael priznao Republiku Somaliland, što je izazvalo proteste većine arapskih država, uključujući Saudijsku Arabiju. UAE se nije pridružio tim protestima, već održava bliske odnose i sa Somalilandom i s Izraelom.

Emirati su normalizirali odnose s Izraelom, dok Saudijska Arabija poručuje da to neće učiniti dok se ne riješi pitanje palestinske državnosti. UAE je također optužen za podršku separatističkim strujama u Siriji koje se protive novoj sirijskoj vladi, a koju podržava Rijad.

Analitičari smatraju da se razlike između dviju zemalja produbljuju i da sve više podsjećaju na svojevrsni “hladni rat” između dva najutjecajnija aktera Bliskog istoka.

Šta slijedi?

Sukob se prelijeva i na društvene mreže. Jedan saudijski analitičar optužio je UAE da “razara zemlje i društva”, dok je drugi Emirate uporedio s “pobunjeničkim mlađim bratom”. S emiratske strane je stigla ocjena da se Saudijska Arabija ponaša “kao stariji brat koji misli da je bolji od svih”.

Ipak, nezavisni analitičari ne očekuju daljnju eskalaciju. “Saudijci su u Jemenu odlučno djelovali kako bi zaštitili svoje interese i ovo je možda prvi put da je Abu Dhabi osjetio ozbiljan otpor zbog potpore nedržavnim skupinama”, rekao je Ulrichsen za DW, dodajući da ne vidi stvarnu želju za trajnim raskolom.

Prema Kriegu, UAE je svojim pristupom ostvario znatan uticaj, ali ključno pitanje ostaje cijena za ugled i vanjsku politiku. RSF, skupina koju Emirati podržavaju u Sudanu, optužena je za masakre i druge teške zločine, zbog čega se kritike sve češće usmjeravaju i prema Abu Dhabiju.

Sudan je stoga veliki test za emiratsku politiku “osovine secesionista”, zaključuje Krieg. “Cijena održavanja ekosistema koji se oslanja na RSF raste, prostor za poricanje se sužava, a otpor dolazi iz sve više smjerova, uključujući i iz samog Perzijskog zaljeva”, kaže. “Na kraju će pobijediti ona strana koja uspije svoju moć pretvoriti u legitimitet i trajnu stabilnost.”