Uzbuna zbog nove piramide ishrane: Zbunjujuća i potencijalno štetna

Nova piramida ishrane izazvala je brojne reakcije u naučnim krugovima, a organizacije poput Centra za nauku u javnom interesu (The Center for Science in the Public Interest) i Centra za biološku raznovrsnost (The Center for Biological Diversity) izrazile su zabrinutost. Smatraju da su zvanične smjernice previše blage, nedovoljno jasne i pod uticajem prehrambene industrije Sjedinjenih Američkih Država.

U zajedničkom odgovoru, ove organizacije su objavile vlastite “Beskompromisne preporuke”, u kojima se zalažu za strožija ograničenja u vezi sa ultra-prerađenom hranom, dodatim šećerima i crvenim mesom. također, naglašavaju važnost fokusa na zdravlje i zaštitu životne sredine.

Naučnici upozoravaju: “Iako su industrije mesa i mliječnih proizvoda možda zadovoljne novom prehrambenom piramidom, američka javnost ne bi trebala biti. Smjernice o proteinima i mastima u ovom DGA-u u najboljem slučaju su zbunjujuće, a u najgorem štetne… Uz to što daje protivrječne preporuke, dokument širi i otvorenu dezinformaciju da ‘zdrave masti’ uključuju puter i goveđi loj”.

Problematična piramida

Uz nove smjernice objavljena je i vizuelna ilustracija – piramida koja, prema mišljenju stručnjaka, šalje pogrešne poruke.

Na primjer, stvara se utisak da bi crveno meso i punomasno mlijeko trebalo konzumirati u velikim količinama. Ovo je sporno jer je crveno meso klasifikovano kao vjerovatno kancerogeno od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), dok Svjetska zdravstvena organizacija (SZO / WHO) preporučuje ograničavanje unosa zasićenih masti radi očuvanja zdravlja kardiovaskularnog sistema.

S druge strane, oblik piramide sugeriše da bi udio cjelovitih žitarica u ishrani trebao biti minimalan, što je u suprotnosti sa naučnim istraživanjima.

Čini se da je cilj novih smjernica rješavanje problema prekomjerne tjelesne težine kod Amerikanaca, promovirajući proteine koji pružaju duži osjećaj sitosti, što ide u korist američkoj mesnoj industriji i prehrambenim navikama Amerikanaca.

Poruke su pojednostavljene, poput slogana “Eat Real Food” (Jedite pravu/neprerađenu hranu), ali ta pojednostavljenja često nisu jasna, već zbunjujuća. U nastavku prenosimo neke od najkontroverznijih dijelova smjernica kako bi bilo jasnije šta je sporno.

Proteini u svakom obroku

U novim smjernicama se navodi: “Dajte prioritet visokokvalitetnim, nutritivno bogatim proteinskim namirnicama kao dijelu zdrave ishrane. Konzumirajte raznovrsne proteinske namirnice životinjskog porijekla, uključujući jaja, živinu, morske plodove i crveno meso, kao i raznovrsne biljne izvore proteina, uključujući grah, grašak, sočivo, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i soju.

Ciljani dnevni unos proteina: 1,2–1,6 g proteina po kilogramu tjelesne mase, uz prilagođavanje individualnim energetskim potrebama”, navodi se u DGA.

Jedna od prvih stvari koja se primjećuje jeste da je preporučena ishrana izrazito orijentisana na meso. Neki kritičari to povezuju s činjenicom da Robert F. Kennedy Jr., ministar zdravlja, već dugo lično favorizuje i promoviše takav način ishrane.

Wall Street Journal, na primjer, piše da meso čini glavninu njegove ishrane, te da u zamrzivaču ima stotine kilograma mesa.

Prof. dr. Darija Vranešić Bender, direktorka kompanije Vitaminoteka i klinička nutricionistkinja u KBC Zagreb, ističe da su preporuke za višestruko povećanje unosa proteina, kao i okretanje punomasnim mliječnim proizvodima, mesu, jajima i čak goveđem loju – u najmanju ruku kontroverzne.

Ona upozorava da su nove smjernice povećale preporučeni unos proteina za 50–100% u odnosu na ranije, te da to može imati negativne posljedice, naročito kod osoba sa hroničnim bolestima bubrega. također naglašava da dokazi i dalje pokazuju da biljni proteini i riba imaju povoljniji efekat na zdravlje od ishrane bogate crvenim mesom.

Mlijeko, mliječni proizvodi i “zdrave masti”

DGA preporučuje punomasne mliječne proizvode, maslinovo ulje, ali kao opcije navodi i puter i goveđu mast, uz ograničenje zasićenih masti na najviše 10% ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Vranešić Bender ističe da je problem u tome što se životinjske masti bogate zasićenim mastima stavljaju u isti kontekst sa biljnim mastima, bez jasnog objašnjenja koje namirnice treba konzumirati češće, a koje rjeđe. To može lako dovesti do prekoračenja preporučenog unosa zasićenih masti.

Izbjegavanje dodatih zaslađivača

DGA savjetuje izbjegavanje zaslađenih pića i ograničavanje dodatog šećera na najviše 10 grama po obroku.

Prema riječima Vranešić Bender, iako je ovo strože nego ranije preporuke (do 10% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa), smjernica može biti zbunjujuća jer ljudi imaju različit broj i veličinu obroka tokom dana.

Manje alkohola

“Konzumirajte manje alkohola radi boljeg zdravlja”, navodi DGA, bez preciziranja količina.

Vranešić Bender smatra da je ova poruka nejasna. Evropska agencija za lijekove (EMA) navodi da nijedna količina alkohola nije potpuno bez rizika, ali daje orijentacione gornje granice:

– do jednog standardnog pića dnevno za žene

– do dva za muškarce

(približno 1 dl vina, 2,5 dl piva ili 0,3 dl žestokog pića).

Na kraju, ističe se da nove DGA smjernice u potpunosti zanemaruju održivost i ugljenični otisak, za razliku od smjernica Evropske unije. Prema riječima Darije Vranešić Bender, to je problematično jer izbor hrane ima snažan uticaj na životnu sredinu, ali i na društvene i kulturne obrasce.