Grenland odbija preuzimanje od strane SAD-a

Vlada Grenlanda je jasno stavila do znanja da ne prihvata mogućnost preuzimanja od strane Sjedinjenih Američkih Država, čime je odgovorila na ranije izražene želje Donalda Trumpa. Istovremeno, generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, naglasio je da se radi na jačanju sigurnosti na Arktiku.

U sedmici koja je od velikog značaja za ovo arktičko ostrvo, koje uživa visok stepen autonomije unutar Danske, američki predsjednik je ponovo istakao interes za ovu strateški važnu teritoriju bogatu mineralima. Prema pisanju The Guardiana, Trump je izjavio da će SAD preuzeti Grenland “na ovaj ili onaj način”.

Trump je izazvao reakcije unutar Evropske unije i NATO-a odbijanjem da isključi mogućnost upotrebe vojne sile za preuzimanje Grenlanda, koji je pod zaštitom ovih organizacija s obzirom na članstvo Danske u obje.

Ministrica vanjskih poslova Grenlanda, Vivian Motzfeldt, i njen danski kolega, Lars Løkke Rasmussen, trebali bi se sastati sa američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkinom u Washingtonu.

Danska je podsjetila da sporazum iz 1951. godine već omogućava SAD-u značajno vojno prisustvo na ostrvu, te je više puta naglasila da Grenland nije predmet pregovora i izrazila nadu u diplomatsko rješenje. Vlada Grenlanda je saopštila da je ostrvo dio Kraljevine Danske i, kao takvo, dio danskog zajedništva i član NATO-a.

Naglašeno je da će se pojačati napori da se odbrana odvija u okviru NATO-a, te da vladajuća koalicija vjeruje da će Grenland ostati dio zapadnog odbrambenog saveza, a sve članice NATO-a, uključujući i SAD, imaju zajednički interes u odbrani ostrva.

Trump je izjavio da SAD mora imati kontrolu nad Grenlandom kako bi se povećala sigurnost Arktika, suočavajući se sa navodnom prijetnjom iz Kine i Rusije. Stoltenberg je izjavio da NATO radi na daljim koracima kako bi kolektivno zaštitili ono što je u pitanju.

“Sve saveznice se slažu o važnosti Arktika i arktičke sigurnosti, jer znamo da otvaranjem morskih puteva postoji rizik da će Rusi i Kinezi biti aktivniji”, rekao je generalni sekretar tokom posjete Hrvatskoj.

Diplomate NATO-a navode da su pojedine članice predložile pokretanje nove misije u regionu, raspoređivanje dodatne opreme ili održavanje vježbi, ali razgovori su u ranoj fazi i konkretni planovi još ne postoje.

Njemački ministar vanjskih poslova Annalena Baerbock, nakon sastanka sa Blinkinom, umanjio je mogućnost da bi SAD mogao zauzeti Grenland.

“Nemam indikacija da se to ozbiljno razmatra”, rekao je, dodajući da vjeruje da postoji zajednički interes za rješavanje sigurnosnih pitanja u arktičkoj regiji.

Komesar EU za odbranu, Andrius Kubilius, izjavio je da bi NATO prestao postojati ako bi SAD upotrijebio vojnu silu za zauzimanje Grenlanda, dodavši da bi države članice EU bile obavezne pomoći Danskoj u slučaju agresije.

“Slažem se s danskom premijerkom da bi to bio kraj NATO-a”, rekao je Kubilius za Reuters.

Podsjetio je na član 42.7 Ugovora EU, klauzulu o međusobnoj pomoći, koja obavezuje članice da djeluju u slučaju napada. Ovaj član je dosad aktiviran samo jednom, kada je Francuska zatražila pomoć nakon terorističkog napada na Bataclan 2015. godine, a stručnjaci su izrazili sumnju da bi Grenland, koji je izvan EU, mogao biti obuhvaćen bez izmjene pravnog okvira EU.