Artemis II: Ljudska posada kreće na put oko Mjeseca

Nakon decenija iščekivanja i revidiranih planova, NASA se nalazi pred jednim od svojih najvećih izazova u posljednjih pola vijeka. Program Artemis, sa ciljem da vrati ljude na Mjesec i tamo uspostavi stalnu bazu, ulazi u presudnu fazu. Prema pisanju CNN-a, već u februaru se očekuje lansiranje misije Artemis II, što će biti prvi let sa ljudskom posadom izvan niske Zemljine orbite još od čuvene misije Apollo iz 1972. godine.

Ova istorijska misija će povesti četvoročlanu posadu – NASA-ine astronaute Reida Wisemana, Victora Glovera i Christinu Koch, kao i Jeremyja Hansena iz Kanadske svemirske agencije – na putovanje oko Mjeseca. Međutim, povratak u duboki svemir nakon više od pola vijeka pauze donosi ogromne izazove. Iako se NASA oslanja na iskustva stečena iz programa Apollo, misije Artemis imaju daleko složenije ciljeve i koriste nove tehnologije.

Suočavanje sa izazovima

Kao i kod svakog svemirskog ljeta, određena doza neizvjesnosti je neizbježna i uspjeh nikada nije zagarantovan. Hansen je tokom konferencije za novinare u septembru istakao da je najvažnija stvar na kojoj rade, usavršavaju je i bruse, način na koji se nositi s nepoznatim.

Posada neće ponavljati nijedan od letova Apollo. Umjesto toga, Artemis II ima za cilj da testira i provjeri ključne sisteme svemirske letjelice Orion. Letjelica će kružiti oko Mjeseca putanjom koja je osmišljena tako da vrati astronaute prema Zemlji čak i u slučaju kvara na pogonskom sistemu kapsule.

Nova perspektiva Mjeseca

Za razliku od misija Apollo koje su ulazile u nisku Mjesečevu orbitu, Artemis II će koristiti putanju ljeta koja je prilagođena dizajnu i masi Oriona. Letjelica će napraviti veliku, široku petlju oko Mjeseca, umjesto da leti u uskim krugovima bliže površini.

Iako članovi posade neće sletjeti, njihova putanja će ponuditi jedinstven pogled na našeg najbližeg nebeskog susjeda. Koch je izjavila da bi mogli vidjeti dijelove Mjeseca koje ljudske oči nikada prije nisu vidjele, te da uče kako te opservacije pretvoriti u opipljivu nauku.

Misija se odvija i u kontekstu geopolitičkih tenzija, s obzirom na to da američki zakonodavci istraživanje Mjeseca vide kao politički imperativ u svjetlu brzog napretka kineskog svemirskog programa. Artemis II će poslužiti kao priprema za misiju koja bi kasnije u ovoj deceniji trebala spustiti astronaute na područje Mjesečevog južnog pola po prvi put u istoriji.

Istraživanje tehnologije i budućnost misija

Kao i svaka misija izvan niske Zemljine orbite, dijelovi putovanja će biti obilježeni potpunom izolacijom. Glover je naglasio da će tokom tih 45 minuta kada budu najbliže lunarnoj površini, također biti izvan kontakta i da će imati gubitak signala.

Glover je izrazio želju da se cijeli svijet – tih 8 milijardi ljudi – okupi i samo nada i moli da ponovo uspostave signal. On je naglasio da je svrha povratka na Mjesec bolje razumijevanje tehnologije potrebne za održavanje ljudskog života i navigaciju u tako surovom okruženju.

Što se bolje shvate granice i mogućnosti, to će NASA biti bliže cilju uspostave stalnog lunarnog naselja kao pripreme za još složenije misije, poput one na Mars. Čak i pogreške, prema njegovim riječima, bile bi podsjetnik i važna informacija koju svi dijelimo, da možemo raditi izazovne i vrlo važne stvari kada radimo zajedno.

Kada misija Artemis II poleti, posada će biti smještena unutar kapsule Orion na vrhu divovske NASA-ine rakete Space Launch System (SLS). Lansiranje iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi je planirano za 6. februar. Nakon što dosegne ispravnu putanju, Orion će se odvojiti od rakete i započeti svoj višednevni let prema Mjesecu, prelazeći udaljenost od 385.400 kilometara.

Na takvim udaljenostima, astronauti će se suočiti s mnogo oštrijim radijacijskim okruženjem. Jacob Bleacher, glavni naučnik u NASA-i, napomenuo je da su astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici, koja kruži samo nekoliko stotina kilometara iznad Zemlje, još uvijek unutar zaštitne ovojnice koja ih štiti od dijela tog svemirskog vremena.

Uticaj takvog okruženja na ljudsko tijelo i dalje je djelimično nepoznanica. Bleacher je dodao da je nauka Artemisa nauka o nama i da će prikupljati neke od osnovnih podataka o tome kako ljudi funkcionišu kada se udalje od Zemlje. Iako su Orion i raketa SLS prošli testove tokom bespilotne misije Artemis I 2022. godine, NASA nikada u svemiru nije testirala sisteme za održavanje života s posadom.

Ključan test će proći i Orionov toplotni štit, poseban premaz koji štiti astronaute od ekstremne vrućine pri povratku u Zemljinu atmosferu, kada temperature mogu doseći 2760 stepeni Celzijusa. Tokom misije Artemis I, toplotni štit je pokazao abnormalno trošenje, a komadi zaštitnog materijala su se odvojili dok je kapsula uranjala natrag kroz atmosferu.

Iako šteta nije bila katastrofalna, NASA je provela više od godinu dana rješavajući problem, a performanse štita su izazvale brojne kritike. Lakiesha Hawkins, jedna od voditeljica u NASA-i, izjavila je da su vrlo uvjereni da će moći sigurno vratiti posadu misije Artemis II.

Tokom svog desetodnevnog putovanja, astronauti neće biti samo pasivni putnici. Na brodu će se nalaziti alati za procjenu njihove kognicije, sna, stresa, imunoloških reakcija i kardiovaskularnog zdravlja. Mali čipovi s ljudskim tkivom organa će prikupljati podatke o tome kako tijela reaguju na okruženje dubokog svemira.

Posada će također provoditi naučne inicijative usmjerene na Mjesec. NASA je navela da će, dok Orion prolazi daljom stranom Mjeseca, stranom koja je uvijek okrenuta od Zemlje, posada analizirati i fotografisati geološke značajke na površini, kao što su udarni krateri i drevni tokovi lave.

Te informacije će biti ključne za buduće misije na Mjesec, poput Artemisa III, kada će astronauti pokušati ponovo hodati Mjesečevom površinom.