Hladnoća i zdravlje: Ko je najugroženiji i kako se zaštititi?

Naše srce i krvni sudovi neprestano se prilagođavaju kako vanjskim uvjetima, tako i unutrašnjim procesima u organizmu, osiguravajući stalan protok krvi, kiseonika i neophodnih hranjivih materija. Kada je vani hladno, nervni sistem reaguje kako bi spriječio pad tjelesne temperature i zaštitio vitalne organe.

U hladnim uvjetima, krvni sudovi u koži, prstima ruku i nogu se sužavaju kako bi se smanjio gubitak toplote. Međutim, ovo sužavanje (vazokonstrikcija) dovodi do povećanja pritiska u ostatku cirkulacije, što znači da srce mora raditi jače, ubrzavajući svoj rad i podižući krvni pritisak.

Ovo je normalna reakcija organizma na hladnoću, ali dodatno opterećenje može izazvati probleme kod osoba koje već imaju srčane probleme, posebno tokom fizičke aktivnosti. Tokom vježbanja, srce kuća brže i snažnije, a krvni sudovi koji snabdijevaju mišiće se šire kako bi propustili više krvi. Istovremeno, sudovi koji snabdijevaju druge dijelove tijela (kao što je sistem za varenje) se sužavaju, kako bi mišići dobili veći dio protoka krvi.

Rizične grupe i mjere opreza

Osobe sa anginom pektoris mogu primijetiti pogoršanje simptoma tokom zimskih mjeseci ili smanjenu sposobnost za fizičku aktivnost na hladnoći. Osim toga, krv može postati gušća i sklonija stvaranju ugrušaka, što povećava rizik od srčanog ili moždanog udara. Stoga je izuzetno važno da se osobe sa srčanim oboljenjima dobro utople tokom zime. Ukoliko primijetite da vam hladnoća pogoršava stanje, preporučuje se da ostanete u zatvorenom prostoru tokom najhladnijih dana i da vježbate unutra. Kao što piše British Heart Foundation:

“Ako primetite da vam hladnoća pogoršava stanje, ostanite u zatvorenom prostoru tokom najhladnijih dana i vežbajte unutra”.

Važno je usvojiti zdrave životne navike. Redovna fizička aktivnost i boravak na suncu doprinose održavanju nivoa vitamina D, dok ishrana bogata zelenim lisnatim povrćem, orašastim plodovima, vlaknima i proteinima pomaže u očuvanju normalnog krvnog pritiska i holesterola.

Preporučuje se izbjegavanje pušenja i alkohola, jer mogu dodatno povećati krvni pritisak, kao i prekomjerna konzumacija kafe koja stvara lažan osjećaj toplote.

Tokom težih fizičkih aktivnosti neophodno je praviti pauze kako bi se izbjeglo prenaprezanje, a za dodatne savjete preporučuje se konsultacija sa kardiologom i pridržavanje stručnih preporuka radi očuvanja zdravlja srca. Kao što piše Soncept medical:

“Tokom težih fizičkih aktivnosti neophodno je praviti pauze kako bi se izbeglo prenaprezanje, a za dodatne savete preporučuje se konsultacija sa kardiologom i pridržavanje stručnih preporuka radi očuvanja zdravlja srca”.

Uticaj hladnoće na protok krvi

U jednom istraživanju, ispitanici su udisali hladan zrak kroz masku, dok je mjeren protok krvi ka srcu. Kod osoba bez začepljenih arterija, hladan zrak je povećao protok krvi ka srcu, što je zdrava reakcija. Međutim, kod osoba sa zapušenim arterijama došlo je do smanjenja protoka krvi ka srcu, kao i do smanjenog snabdijevanja srčanog mišića krvlju.

Kod nekih ispitanika sa začepljenim arterijama, vožnja sobnog bicikla povećala je protok krvi, ali ako su istovremeno udisali hladan zrak, dotok krvi ka srcu je opadao. Istraživači su zaključili da bi osobe sa anginom trebale izbjegavati fizičku aktivnost na hladnom vazduhu kad god je to moguće, mada su potrebna dalja istraživanja.