Psiholozi otkrivaju: Šest navika koje uništavaju osjećaj sreće
Podijeli vijest
Šta nas sprečava da budemo sretni?
U današnje vrijeme, kada se od ljudi očekuje da konstantno budu nasmijani i zahvalni, osjećaj nesreće može stvoriti dodatni teret, tvrde psiholozi. Situacija se dodatno komplikuje kada se otvore društvene mreže i vide se tuđi, naizgled, savršeni životi. Eksperti za mentalno zdravlje naglašavaju da sreća nije neprekidno stanje i da određeni načini razmišljanja mogu čovjeka udaljiti od pravog zadovoljstva.
Negativne emocije i razmišljanje
Psihoterapeutkinja Tamika Lewis objašnjava da su sram, krivica i neprestana briga najveći neprijatelji sreće. Ove emocije nas drže zarobljenima u prošlosti ili budućnosti, umjesto da živimo u sadašnjem trenutku, gdje se zapravo nalazi radost. Ona preporučuje razvijanje samilosti prema sebi, praktikovanje zahvalnosti i korištenje ho’oponopono mantre – “Žao mi je. Molim te, oprosti mi. Hvala ti. Volim te.” – koja pomaže da se oslobodimo krivice i podsjetimo na ljubav prema sebi.
Razmišljanje u stilu “trebalo bi” također može biti štetno. Rečenice poput “Do sada sam trebala/trebao biti dalje u karijeri” ili “Trebala/trebao sam biti sretnija/sretniji” stvaraju nepotreban pritisak i udaljavaju nas od sadašnjeg trenutka. Stefani Dalberg savjetuje: “Pokušajte se vratiti u ‘ovdje i sada’. Pogledajte oko sebe i pronađite nešto što možete cijeniti, čak i ako nije savršeno”.
Akcija, samopoznavanje i poređenje
Psihoterapeutkinja Sadaf Sidiki ističe da mnogi ljudi ostaju u vezama ili poslovima koji ih ne ispunjavaju zbog straha od pogreške. Strah od neuspjeha često dovodi do paralize u donošenju odluka. Ona savjetuje da se poduzimaju mali, svjesni koraci ka promjeni, jer je “svaka greška dio procesa, a velike promjene često nastaju iz sitnih pomaka”.
Nedostatak veze sa samim sobom također može biti problem. Kada ne poznajemo vlastite granice i vrijednosti, skloni smo tražiti potvrdu izvana. Sidiki naglašava da je snažna veza sa sobom ključ osjećaja sreće: “To ne znači ignorisanje sopstvenih mana, već njihovo prihvatanje i učenje kako da se s njima živi”. Samopoznavanje donosi jasnije granice i veći osjećaj sigurnosti.
Uspoređivanje s drugima, posebno na društvenim mrežama, može biti pogubno za sreću. Gledajući tuđe, naizgled savršene živote, lako se zaboravlja da vidimo samo njihovu najbolju verziju, upozorava Dalberg. Ona preporučuje ograničavanje vremena provedenog na internetu i započinjanje dana zahvalnošću, jer to pomaže povratku u realnost. Psihološkinja Šavon Mur-Loban dodaje da “nije lako biti zadovoljan sopstvenim životom kada se stalno posmatraju tuđi vrhunci”.
Suočavanje s problemima i povezanost
Potiskivanje bola i trauma ne donosi dugoročni mir. “Teške stvari koje nas preplavljuju ostaju u nama dok se s njima ne suočimo”, objašnjava Mur-Loban. Ona naglašava da se istinska sreća pojavljuje tek kada se sagleda ono što se krije ispod površine, dok je kod ozbiljnijih stanja, poput depresije, neophodna stručna pomoć.
U digitalnom dobu, mnogi ljudi osjećaju povezanost, ali ne i bliskost. “Povezani smo na mreži, ali ne i u stvarnosti”, kaže Luis. Ona savjetuje da se zapitamo s kim smo se danas zaista povezali. Ljudima su potrebni stvarni odnosi, razgovori i osjećaj zajedništva – upravo to hrani sreću.
Kako unijeti više radosti u život?
Prvi korak je namjera. Umjesto da dan započnemo spiskom obaveza, trebamo se zapitati kako želimo da se danas osjećamo, savjetuje Luis. Ako je odgovor mir, važno je razmisliti šta ga donosi. Psihoterapeutkinja Sidiki poručuje: “Sreća nije konačno odredište. Ona su trenuci koje biramo usput.” Kada se prestane sa potragom za stalnim zadovoljstvom i prihvati da su usponi i padovi sastavni dio života, lakše se pronalaze male radosti – i u njima trajna snaga.
