Industrijska revolucija: Kako je parni stroj promijenio svijet
Podijeli vijest
Korijeni velike promjene
Kada govorimo o industrijskoj revoluciji, mislimo na temeljitu transformaciju društva koja je započela u Velikoj Britaniji krajem 18. vijeka, a zatim se proširila na cijeli svijet. Ova epohalna promjena nije bila samo o strojevima i fabrici, već o potpunom preustroju ljudskog načina života, rada i razmišljanja. Prije industrijske revolucije, većina stanovništva živjela je na selu i bavila se poljoprivredom. Proizvodnja je bila zanatska, spora i ograničena ljudskim i životinjskim mišićima. Mehanizacija proizvodnje, prije svega zahvaljujući parnom stroju, pokrenula je lanac promjena čije posljedice osjećamo i danas.
Ključni izumi koji su pokrenuli revoluciju
Središte cijele priče bio je parni stroj. Iako su različiti oblici parnih strojeva postojali i ranije, pravi preokret desio se zahvaljujući poboljšanjima koje je napravio James Watt. Njegov efikasniji parni stroj, patentiran 1769. godine, postao je pokretačka snaga fabrika, rudnika i željeznica. Parna snaga omogućila je postavljanje mašina na bilo kojem mjestu, a ne samo pored rijeka gdje je vodena snaga bila dostupna. Ovo je dovelo do masovnog rasta fabrika i novih industrijskih gradova. Uz parni stroj, ključni izumi bili su mehaničko tkalački stan, koji je revolucionirao tekstilnu industriju, i proces proizvodnje čelika, koji je omogućio izgradnju mostova, željeznica i zgrada kakve do tada nisu postojale. Željeznica je, pak, povezivala gradove, olakšavala transport sirovina i gotovih proizvoda te ubrzavala komunikaciju, stvarajući prvo istinsko nacionalno i potom globalno tržište.
Društvo u vrtlogu promjena
Industrijska revolucija nije bila samo tehnička priča. Ona je radikalno promijenila društveni pejzaž. Došlo je do masovnog seljenja stanovništva sa sela u gradove, koji su rasli neverovatnom brzinom. Nastao je novi društveni sloj – industrijski radnički proletarijat. Životni i radni uslovi u ranim industrijskim gradovima bili su teški: dugo radno vrijeme, niske plate, nezadovoljavajući higijenski uslovi i opasnost od povreda na radu bili su svakodnevnica. Istovremeno, formirala se i nova bogata klasa – industrijalci i vlasnici fabrika. Ovakva podjela dovela je do nastanka novih društvenih tenzija i pokreta za radnička prava. Porodica se također mijenjala, jer su svi članovi porodice, pa čak i djeca, često radili u fabrici. Tek su kasnije doneseni zakoni koji su zabranili dječji rad i ograničili radno vrijeme.
Bosna i Hercegovina na industrijskoj periferiji
Dok se zapadna Evropa brzo industrijalizovala, Bosna i Hercegovina je, pod vlašću Osmanskog Carstva, ostala uglavnom po strani od ovih tokova sve do austrougarske okupacije 1878. godine. Austrougarska vlast donijela je prve ozbiljnije pokušaje industrijalizacije. Izgrađene su željezničke pruge koje su povezivale glavne gradove, a razvijena je i industrija drveta, duhana i, posebno važno, prerada metala. Osnovani su veliki industrijski pogoni poput Željezare u Zenici i Drvene industrije u Maglaju. Ipak, industrijska revolucija u BiH imala je svoje specifičnosti. Često se radilo o uvozu gotove tehnologije i kapitala, a manje o domaćem inovacijskom potencijalu. Ekonomski razvoj bio je usmjeren na iskorištavanje prirodnih resursa u korist carstva, što je stvorilo ovisnost i asimetričan odnos. Unatoč tome, ovaj period označio je početak modernizacije zemlje i stvaranja prvog industrijskog radničkog staleža, koji će kasnije igrati važnu ulogu u društvenim i političkim zbivanjima.
Naslijeđe koje traje
Danas živimo u doba četvrte industrijske revolucije, koju karakterišu digitalizacija, umjetna inteligencija i robotika. Međutim, sve je to započelo onom prvom, parom i čeličnom željeznicom. Industrijska revolucija donijela je ogroman ekonomski rast, tehnološki napredak i podignula životni standard na nezamislive razine. Istovremeno, ostavila je za sobom i naslijeđe ekoloških problema, društvene nejednakosti i otuđenja. Kao što su se ljudi tada borili sa izazovima brzih promjena, tako se i mi danas suočavamo sa pitanjima kako upravljati novim tehnologijama na održiv i pravedan način. Razumijevanje industrijske revolucije nije samo pogled u prošlost, već i ključ za razumijevanje svijeta u kojem živimo i izazova s kojima se suočavamo.
