Mehanizam gubitka pamćenja

Nemogućnost prepoznavanja najbližih osoba, što predstavlja karakterističan simptom Alzheimerove bolesti, može biti posljedica propadanja zaštitnih mreža koje okružuju neurone u mozgu. Međutim, postoje lijekovi koji se već ispituju u liječenju tumora i artritisa, a koji bi potencijalno mogle obnoviti te strukture i sačuvati sjećanja, pokazuju rezultati eksperimenta na miševima koji su proveli naučnici sa Univerziteta Virginia i Virginia Tech, a koji je objavljen u časopisu “Alzheimer i demencija”.

Novi pravci istraživanja

“Otkriće strukturne promjene koja objašnjava specifičan gubitak memorije kod Alzheimerove bolesti izuzetno je značajno”, izjavio je koordinator studije Harald Zontajmer. Prema njegovim riječima, riječ je o potpuno novoj meti, a već postoje dostupni potencijalni lijekovi. Njegov istraživački tim je ranije dokazao da u određenim dijelovima mozga postoje strukture poznate kao perineuronske mreže, koje formiraju mrežastu matricu oko neurona, služeći kao ključna barijera koja omogućava pravilnu komunikaciju između neurona i stvaranje novih sjećanja.

Eksperimentalni tretman

Polazeći od te pretpostavke, istraživači su pretpostavili da bi promjene na tim mrežama mogle predstavljati kritičnu prekretnicu u razvoju Alzheimerove bolesti. Novi eksperimenti na miševima to potvrđuju: jedinke sa oštećenim perineuronskim mrežama u CA2 području hipokampusa gube sposobnost pamćenja drugih miševa, poznatu kao socijalna memorija, iako i dalje mogu stvarati nova sjećanja o predmetima u svojoj okolini. Ovo odražava ono što se uočava kod ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti, kod kojih socijalna memorija često nestaje prije memorije o predmetima.

Naučnici su potom pokušali primijeniti lijekove – inhibitore matriksnih metaloproteinaza (MMP), koji blokiraju enzime sposobne da razgrađuju proteine vanćelijskog matriksa, uključujući i one u perineuronskim mrežama. Rezultati pokazuju da miševi koji su primali MMP inhibitore imaju manju degradaciju tih mreža i zadržavaju bolju socijalnu memoriju unatoč Alzheimerovoj bolesti. Prije nego što se ovaj pristup testira na ljudima, upozorava Zontajmer, biće potrebno provesti dodatna istraživanja o sigurnosti i efikasnosti.