Zašto Alzheimer uništava sjećanja na voljene osobe?
Podijeli vijest
Mehanizam gubitka pamćenja
Nemogućnost prepoznavanja najbližih osoba, što predstavlja karakterističan simptom Alzheimerove bolesti, može biti posljedica propadanja zaštitnih mreža koje okružuju neurone u mozgu. Međutim, postoje lijekovi koji se već ispituju u liječenju tumora i artritisa, a koji bi potencijalno mogle obnoviti te strukture i sačuvati sjećanja, pokazuju rezultati eksperimenta na miševima koji su proveli naučnici sa Univerziteta Virginia i Virginia Tech, a koji je objavljen u časopisu “Alzheimer i demencija”.
Novi pravci istraživanja
“Otkriće strukturne promjene koja objašnjava specifičan gubitak memorije kod Alzheimerove bolesti izuzetno je značajno”, izjavio je koordinator studije Harald Zontajmer. Prema njegovim riječima, riječ je o potpuno novoj meti, a već postoje dostupni potencijalni lijekovi. Njegov istraživački tim je ranije dokazao da u određenim dijelovima mozga postoje strukture poznate kao perineuronske mreže, koje formiraju mrežastu matricu oko neurona, služeći kao ključna barijera koja omogućava pravilnu komunikaciju između neurona i stvaranje novih sjećanja.
Eksperimentalni tretman
Polazeći od te pretpostavke, istraživači su pretpostavili da bi promjene na tim mrežama mogle predstavljati kritičnu prekretnicu u razvoju Alzheimerove bolesti. Novi eksperimenti na miševima to potvrđuju: jedinke sa oštećenim perineuronskim mrežama u CA2 području hipokampusa gube sposobnost pamćenja drugih miševa, poznatu kao socijalna memorija, iako i dalje mogu stvarati nova sjećanja o predmetima u svojoj okolini. Ovo odražava ono što se uočava kod ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti, kod kojih socijalna memorija često nestaje prije memorije o predmetima.
Naučnici su potom pokušali primijeniti lijekove – inhibitore matriksnih metaloproteinaza (MMP), koji blokiraju enzime sposobne da razgrađuju proteine vanćelijskog matriksa, uključujući i one u perineuronskim mrežama. Rezultati pokazuju da miševi koji su primali MMP inhibitore imaju manju degradaciju tih mreža i zadržavaju bolju socijalnu memoriju unatoč Alzheimerovoj bolesti. Prije nego što se ovaj pristup testira na ljudima, upozorava Zontajmer, biće potrebno provesti dodatna istraživanja o sigurnosti i efikasnosti.
