Američki javni dug dosegnuo rekordnu visinu u historiji zemlje

Državni dug Sjedinjenih Država premašio je 38 biliona dolara, prema najnovijim podacima američkog Ministarstva finansija, što predstavlja najviši nivo u historiji ove zemlje.

Ubrzani rast duga

Stručnjaci ističu da brzina zaduživanja postaje sve zabrinjavajuća. U posljednja dva i po mjeseca, dug je porastao za više od bilion dolara, što se smatra jednim od najbržih povećanja zabilježenih u mirnodopskim okolnostima.

Prema izvještaju Zajedničkog ekonomskog komiteta američkog Kongresa, tokom kratkotrajnog zatvaranja državne administracije u periodu od 71 dana dodano je čak 383 milijarde dolara novog duga.

Prognoze za budućnost

Analitičari upozoravaju da bi Sjedinjene Države mogle premašiti dug od 40 biliona dolara već 2026. godine ukoliko se ne promijeni fiskalna politika.

Uzroci rasta duga

Povećanje duga rezultat je kombinacije visokih državnih rashoda, skupih programa socijalne zaštite i rastućih troškova kamata. S obzirom da Federalne rezerve održavaju referentne kamatne stope na relativno visokom nivou, troškovi servisiranja duga sada premašuju izdatke za odbranu i približavaju se troškovima zdravstvenog sistema.

Prema procjenama američkog Ureda za budžet, kamate na javni dug će u 2025. godini iznositi više od 1,1 bilion dolara – što je gotovo dvostruko više nego prije pet godina.

Upozorenje međunarodnih institucija

Međunarodni monetarni fond upozorio je Washington da mora “suziti jaz između prihoda i rashoda”, te da trenutni nivo deficita i duga “nije dugoročno održiv”.

Iako SAD uživaju povjerenje investitora i imaju globalno dominantnu valutu, MMF ističe da “ni dolar ne može vječno amortizirati fiskalnu neodgovornost”.

Poređenje sa prošlošću

Američki javni dug sada premašuje 120 posto bruto domaćeg proizvoda. Za poređenje, taj odnos je prije pandemije COVID-19 iznosio oko 107 posto, dok je prije finansijske krize 2008. godine bio manji od 70 posto.

Rast BDP-a i inflacije pomažu nominalno smanjenje tereta duga, ali se troškovi zaduživanja povećavaju jer Ministarstvo finansija mora izdavati sve više obveznica s višim kamatama.

Politički kontekst

Fiskalni izazovi postali su značajna politička tema uoči američkih izbora. Dok republikanci zagovaraju smanjenje potrošnje i povratak fiskalnoj disciplini, demokrate ističu da su investicije u infrastrukturu i zelenu energiju neophodne za dugoročni rast.

Analitičari upozoravaju da će svaka nova administracija morati donijeti teške odluke: ili povećati poreze, ili smanjiti javne izdatke – ili kombinovati oba pristupa.

Globalni uticaj

Rekordni dug Sjedinjenih Država šalje snažan signal globalnim tržištima: čak i najveća svjetska ekonomija nije imuna na posljedice prekomjernog zaduživanja.

Iako američke obveznice i dalje važe za najsigurnije ulaganje na svijetu, rast troškova kamata i političke tenzije oko budžeta mogu uticati na stabilnost svjetskih finansijskih tržišta u narednim godinama.