Solarna energija najjeftinija na svijetu

Nova studija Univerziteta u Surreyu pokazala je da je solarna energija postala najjeftiniji izvor energije na svijetu, s troškom proizvodnje od svega 0,023 eura po jedinici energije. Ova cijena čini solarnu energiju ključnim pokretačem globalne tranzicije ka čistim, obnovljivim izvorima.

Studija ističe da solarna energija ne samo da nadmašuje druge obnovljive izvore poput vjetra, već je postala i isplativija od tradicionalnih energenata poput uglja i plina. Čak i u zemljama s manje sunčanih dana, poput Velike Britanije, solarna energija se pokazala kao najjeftinija opcija za proizvodnju energije velikih razmjera.

Značajan faktor u smanjenju troškova predstavlja pad cijene litijum-jonskih baterija – za čak 89 posto od 2010. godine. Zahvaljujući tome, kombinacija solarnih panela i baterijskih sistema sada je jednako isplativa kao i plinske elektrane.

„Ovi hibridni sistemi, koji kombinuju solarne panele s baterijama, omogućavaju skladištenje i oslobađanje energije kada je potrebno, pretvarajući je u pouzdaniji i raspoloživiji izvor“, navodi se u istraživanju.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da rastuća zastupljenost solarne energije donosi i tehničke izazove. Dr. Ehsan Rezaee sa Univerziteta u Surreyu ističe da je „povezivanje rastućih nivoa solarne energije sa elektroenergetskim mrežama jedan od najvećih izazova za industriju“.

„Pametne mreže, predviđanje uz pomoć vještačke inteligencije i jače veze između regija bit će od presudne važnosti za stabilnost elektroenergetskih sistema“, dodaje Rezaee.

Daljnji napredak očekuje se kroz upotrebu novih materijala, posebno perovskitnih solarnih ćelija, koje mogu povećati proizvodnju energije i do 50 posto bez dodatne upotrebe zemljišta. Ove ćelije su tanke, fleksibilne i mogu se primijeniti na različite površine – od zgrada do vozila – čime se smanjuje potreba za velikim solarnim farmama.

Profesor Ravi Silva, direktor Instituta za napredne tehnologije na Univerzitetu Surrey, upozorava da je „napredak moguć samo uz dugoročnu političku podršku i stabilne investicije“.

Prema podacima Eurostata, obnovljivi izvori energije u Evropi su između aprila i juna 2025. činili 54 posto ukupne proizvodnje, što predstavlja rast od 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Samo u drugom kvartalu solarna energija generisala je više od 122.000 gigavat-sati – dovoljno da napaja oko tri miliona domaćinstava.

Juni 2025. bio je historijski mjesec u kojem je solarna energija po prvi put postala glavni izvor električne energije u Evropskoj uniji, čineći čak 22 posto energetskog miksa.

Rob Stait iz kompanije Alight objašnjava da je uspjeh solarne energije u Evropi rezultat njene pristupačnosti i brzine instalacije:

„Solarna farma može se razviti za godinu dana, u poređenju s najmanje pet godina za vjetar i deset za nuklearnu energiju.“

On zaključuje da solarna energija predstavlja ogromnu šansu za Evropu da smanji zavisnost od nafte i plina – što je postalo još važnije nakon ruske invazije na Ukrajinu.