Znanstvenici zapanjeni: Neočekivana promjena na antarktičkom ledenom pokrivaču

Znanstvenici su uočili ohrabrujući trend rasta antarktičkog ledenog pokrivača (AIS), no istovremeno ostaju oprezni po pitanju budućnosti klime.

Studija objavljena u časopisu Science China Earth Sciences otkrila je da je AIS zabilježio rekordni porast mase između 2021. i 2023. godine, najvjerojatnije zbog neobičnih obrazaca oborina, prenosi KTVU.

“[Studija] je pokazala da je između 2011. i 2020. AIS gubio led po stopi od 142 gigatone godišnje,” navodi se u izvještaju. “Ali između 2021. i 2023. trend se preokrenuo, pri čemu je ledeni pokrivač dobivao približno 108 gigatona godišnje — što predstavlja povijesni preokret.”

Prema izvještaju KTVU-a, najznačajniji dobitci za AIS zabilježeni su u regijama Wilkes Land i Queen Mary Land u Istočnom Antarktiku, uključujući bazene glečera Totten, Denman, Moscow University i Vincennes Bay. Ove su regije od 2011. do 2020. godine gubile masu ubrzanom stopom, ali se čini da su se sada barem djelomično oporavile.

Taj je rast također privremeno nadoknadio porast globalne razine mora za 0,3 milimetra godišnje tokom tog dvogodišnjeg razdoblja.

AIS sadrži 90% slatke vode na planetu, a njegovo bi otapanje, prema Koaliciji za Antarktik i Južni ocean, dovelo do značajnog porasta razine mora širom svijeta, opustošenja obala, raseljavanja ljudi i neizrecivih ekoloških promjena.

Klimatska kriza i buduće prijetnje

Iako su vijesti o porastu mase AIS-a pozitivne, KTVU objašnjava da su znanstvenici naglasili kako klimatska kriza ni izbliza nije gotova te da se dobici vjerojatno mogu pripisati neobičnim obrascima oborina, što je također znak rastućih temperatura. Kako objašnjava EPA, topliji oceani povećavaju količinu vode koja isparava u zrak, što dovodi do intenzivnijih padalina snijega kada se zrak zasićen vlagom susretne s olujnim sistemom.

U maju 2025. godine, znanstvenici su upozorili da trenutne projekcije možda podcjenjuju utjecaj subglacijalne vode, koja nastaje kada se baza ledenog pokrivača topi zbog kretanja leda ili geotermalne topline iz stijena. Predvidjeli su da bi efekti subglacijalne vode mogli doprinijeti porastu razine mora od 2,2 metra (oko 7,2 stope) do 2300. godine.