Znanstvenici predviđaju budućnost: Vanzemaljci, porod na Marsu i – ratovi u svemiru

Britansko Kraljevsko društvo objavilo je studiju pod nazivom “Space: 2075”, koja predviđa tehnološke i sociološke trendove koji će oblikovati budućnost u idućih 50 godina. Izvješće najavljuje eru svemirskih aktivnosti koje bi mogle potpuno transformirati svijet, uključujući izgradnju baza na Mjesecu, svemirskih postaja, lebdećih tvornica, te potencijalno otkriće života izvan Zemlje.

Sir Martin Sweeting, profesor svemirskog inženjerstva sa Sveučilišta u Surreyju i supredsjedatelj izvješća, naglašava da se ne radi o proricanju budućnosti, već o promišljanju mogućih scenarija. “Ne pokušavamo predvidjeti budućnost, ali ovo su stvari koje bi se mogle dogoditi. A ako o njima počnemo ranije razmišljati, bolje ćemo proći,” rekao je Sweeting.

Brzi tehnološki napredak i industrijska revolucija u orbiti

Izvješće navodi da bi napredak u tehnologiji višekratno iskoristivih raketa i svemirskih letjelica mogao pokrenuti industrijsku revoluciju u orbiti. Tvornice bi, koristeći mikrogravitaciju, proizvodile materijale nemoguće za izradu na Zemlji. Predviđa se izgradnja velikih brodova i stanica u svemiru, koji bi se koristili širom Sunčevog sistema. Autori izvješća ističu da su implikacije jednako značajne kao i one koje je donijela industrijska revolucija.

Predviđa se i nastanak postrojenja za rudarenje asteroida, recikliranje svemirskog otpada, pa čak i proizvodnju električne energije u orbiti koja bi se putem mikrovalova ili laserskih zraka prenosila na Zemlju, osiguravajući čisti izvor električne energije.

Izazovi: Otpad, zagađenje i potencijalni sukobi

Međutim, sve veći broj objekata u svemiru donosi i nove izazove, naglašava Guardian. Količina svemirskog otpada, uključujući ostatke raketa, nefunkcionalne satelite i fragmente nastale sudarima, potiče interes za recikliranje. Cilj je smanjiti rizik od sudara i spriječiti sagorijevanje otpada u atmosferi, čime se dodatno zagađuje planet.

Autori upozoravaju da, kako se svemir sve više popunjava, šanse za sukobe postaju vjerojatnije. Moguće su napetosti između država i korporacija oko pristupa najvrjednijim lokacijama, orbitama i radiofrekvencijskim pojasevima.

Etički se postavljaju brojna pitanja. Bi li genetski modificirani mikroorganizmi, sposobni preživjeti u ekstremnim uvjetima, mogli biti korišteni za stvaranje “živih alata” na Marsu? A što ako ti organizmi istisnu eventualne autohtone mikrobe, ako oni postoje? Teraformiranje, odnosno prilagođavanje uvjeta na planetima kako bi bili pogodniji za život, otvara slične dileme. “Što se događa ako ljudi počnu rađati djecu na Marsu?” istaknuo je Sweeting.

Što je sa vanzemaljcima?

Velik dio izvješća posvećen je i pitanju života izvan Zemlje. Autori izvješća zaključuju da, ako izvanzemaljski život postoji negdje u blizini, vjerojatno ćemo to saznati u sljedećih 50 godina.

Sweeting dodaje: “Nadam se da bi takvo otkriće ujedinilo nacije i pomoglo nam da zaboravimo na naše sitne razmirice i usmjerimo se na veće stvari – ali možda je to samo sanjarija.”

Izvješće poziva na hitnu potrebu da vlade, regulatori, industrija i šira javnost ozbiljno promišljaju posljedice svemirskih aktivnosti. Iako je Ujedinjeno Kraljevstvo snažno u područjima poput satelitskih komunikacija i promatranja Zemlje, nedostaje mu jasna nacionalna strategija da bi ostalo konkurentno. “Britanska vlada, međunarodna zajednica i društvo u cjelini moraju to shvatiti, predvidjeti i pripremiti se,” zaključuje se u izvješću.