Cijene plemenitih metala doživjele su historijski pad, suočene sa savršenom olujom geopolitičke napetosti, rastućih kamatnih stopa i jačanja američkog dolara. Zlato je zabilježilo najveći sedmični pad u više od 40 godina, dok je srebro izgubilo otprilike polovinu vrijednosti ostvarene prije samo osam sedmica.

Uzroci krize

U središtu tržišne turbulencije nalazi se eskalacija sukoba između SAD-a i Irana, zatvaranje Ormuzkog moreuza i skok cijena nafte iznad 100 dolara po barelu. Ovi faktori dodatno su rasplamsali strahove od inflacije, prisilivši Federalne rezerve da odgode očekivano smanjenje kamatnih stopa. Jačanje dolara, kao petrodolara, učinilo je zlato i srebro skupljim za globalne kupce, posebno u Kini i Indiji, dok rastući prinosi državnih obveznica smanjuju atraktivnost ove imovine koja ne donosi prihod.

Analiza i prognoza

Rania Gule, viša tržišna analitičarka u XS.com, ističe da zlato i dalje ima snažan dugoročni potencijal zahvaljujući globalnoj ekonomskoj neizvjesnosti. “Međutim, ovaj zamah se ne kreće ravnomjerno; često ga prekidaju oštre korekcije koje su potrebne za obnovu dugih pozicija”, rekla je Gule. Ona ne isključuje mogućnost daljeg pada cijene zlata na nivo od 3.800 dolara, ali to smatra prilikom za dugoročne investitore, a ne znakom trajnog medvjeđeg trenda. Kratkoročno, očekuje se period konsolidacije s blagim negativnim pritiskom.

Blagi oporavak zabilježen je u ponedjeljak nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da su vođeni “produktivni razgovori” o rješavanju neprijateljstava na Bliskom istoku, što je dovelo do odgode vojnih napada na Iran. Međutim, opća neizvjesnost i dalje dominira tržištem.