Unatoč geopolitičkoj napetosti i ratu s Iranom, cijene zlata doživjele su dramatičan pad od gotovo 25% u odnosu na rekordne nivoe iz januara. Investitori su se, suočeni s neposrednim prijetnjama inflacije i rastom cijena nafte, okrenuli likvidnijoj imovini i obveznicama s višim prinosom, napuštajući tradicionalno sigurno utočište.

Makroekonomske sile nadjačale geopolitiku

Jači američki dolar i rastući prinosi američkih državnih obveznica pokazali su se daleko utjecajnijim od zabrinutosti zbog rata. Više cijene nafte potaknule su strahove od inflacije, što je dovelo do očekivanja manjeg broja smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi. To je povećalo oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne donosi prinos, i potaknulo klasičan “bijeg u likvidnost”.

Korekcija i pad srebra

Ovaj oštar preokret označava jednu od najoštrijih korekcija u novijoj istoriji plemenitih metala. Srebro, koje je prošle godine zabilježilo spektakularan rast od 145%, također je doživjelo težak pad od oko 50%, trgujući se sada na oko 70 dolara po unci. Iako mu snažna industrijska potražnja pruža dugoročnu podršku, kratkoročno je podleglo istim pritiscima kao i zlato.