Zelenski traži direktne pregovore s Putinom u Istanbulu
Podijeli vijest
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski učestvovat će na pregovorima o ratu u Ukrajini samo ako ruski predsjednik Vladimir Putin lično prisustvuje, izjavio je u utorak jedan od savjetnika ukrajinskog lidera, postavljajući izazov Kremlju da pokaže koliko je zaista ozbiljan u vezi s mirovnim naporima.
Američki predsjednik Donald Trump ponudio je da prisustvuje predloženom sastanku u Istanbulu u četvrtak, koji je postao centralna tačka njegovih napora da okonča najkrvaviji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
I Rusija i Ukrajina žele pokazati spremnost za mir, nakon što je Trump istakao okončanje rata kao prioritet, ali još uvijek nema jasnog dogovora o konkretnom pravcu pregovora.
Putin je u nedjelju predložio direktne pregovore s Ukrajinom, nakon što je prethodno ignorisao ukrajinski prijedlog o bezuslovnom primirju u trajanju od 30 dana. Trump je potom javno poručio Zelenskom da to prihvati.
Zelenski je potom rekao da će čekati Putina u Istanbulu u četvrtak, iako ruski lider nikada nije jasno potvrdio da planira doći.
„Predsjednik Zelenski neće se sastati ni s jednim drugim ruskim predstavnikom u Istanbulu osim s Putinom,“ rekao je za Reuters savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.
Šef kabineta predsjednika, Andrij Jermak, rekao je da Zelenskijevo putovanje u Tursku pokazuje spremnost Kijeva na pregovore, ali je ponovio da pregovori mogu početi tek nakon primirja.
„Naša pozicija je vrlo principijelna i čvrsta,“ rekao je Jermak na konferenciji u Kopenhagenu.
Moskva još nije saopštila hoće li Putin putovati u Tursku.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se „ruska strana i dalje priprema za pregovore“, ali nije želio komentarisati zahtjev Zelenskog.
Putin je pokrenuo punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, što je izazvalo rat u kojem su stotine hiljada vojnika poginule na obje strane.
Trump je pozvao obje zemlje da završe rat, prijeteći da će se povući iz mirovnih napora ako uskoro ne bude znakova napretka.
Kina i Brazil, članice BRICS-a zajedno s Rusijom, u zajedničkoj izjavi izrazile su nadu da će direktni dijalog početi što prije i pozdravile Putinovu ponudu za otvaranje pregovora.
Trump stiže u Tursku?
Ako bi se Zelenski i Putin, koji se javno ne podnose, sastali u četvrtak, to bi bio njihov prvi susret uživo od decembra 2019. godine.
Trump, koji je u utorak stigao u Saudijsku Arabiju na početak četverodnevne posjete Zaljevu, ponudio je u ponedjeljak da otputuje u Istanbul.
„Razmišljam o tome da zaista odem tamo. Postoji mogućnost, pretpostavljam, ako budem mislio da se nešto može desiti, ali to mora da se riješi,“ rekao je Trump. „Nemojte potcijeniti četvrtak u Turskoj,“ dodao je.
Nakon njegove ponude, američki državni sekretar Marco Rubio razgovarao je o „putu ka primirju“ s ukrajinskim, britanskim, francuskim, poljskim, njemačkim i predstavnicima EU.
U međuvremenu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastao se s turskim kolegom Hakanom Fidanom.
Reuters je prošle godine izvijestio da je Putin bio otvoren za razgovore o primirju s Trumpom, ali da Moskva isključuje velike teritorijalne ustupke i insistira da se Ukrajina odrekne težnji za članstvom u NATO-u.
Ukrajina tvrdi da je spremna za pregovore, ali da je primirje preduslov, što podržavaju i evropski saveznici.
Kijev traži čvrste sigurnosne garancije kao dio svakog mirovnog sporazuma i odbacuje ruski prijedlog o ograničenju vojne snage. O teritorijalnim pitanjima moglo bi se razgovarati tek nakon uspostave primirja, kažu iz Ukrajine.
Putin se više puta pozivao na sporazum iz 2022. godine koji su Ukrajina i Rusija pregovarale ubrzo nakon invazije, ali koji nikada nije finaliziran. Prema tom nacrtu, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne sigurnosne garancije od strane Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD-a.
Bez primirja – slijede sankcije
Ukrajina i njeni evropski saveznici poručili su Rusiji da mora prihvatiti bezuslovno 30-dnevno primirje od ponedjeljka, ili će se suočiti s novim sankcijama.
Francuska je u ponedjeljak navela da su evropski lideri, koji su se tokom vikenda sastali u Ukrajini, zatražili od Evropske komisije da pripremi nove „masivne“ sankcije protiv ruske naftne i finansijske industrije ako Rusija odbije primirje.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul ublažio je očekivanja o trenutnim sankcijama, rekavši da EU ipak gleda ka sastanku u četvrtak.
„Sada je na Rusiji. Rusija ne smije ostaviti praznu stolicu, već mora prisustvovati pregovorima ako je zaista zainteresovana za mir,“ rekao je Wadephul.
Ruske snage trenutno kontrolišu nešto manje od petine Ukrajine, uključujući cijeli Krim, gotovo cijelu Lugansku oblast te više od 70% Donecke, Zaporoške i Hersonske oblasti, prema ruskim procjenama. Također drže i mali dio Harkivske oblasti.
Konstantin Kosačov, predsjednik odbora za međunarodne poslove gornjeg doma ruskog parlamenta, rekao je za list Izvestija da bi predstojeći pregovori mogli otići i dalje od onih iz 2022. godine.
