Zašto popodnevni san nije uvijek dobra ideja?
Podijeli vijest
Zašto izbjegavati popodnevno spavanje?
Kratka popodnevna drijemka može se činiti kao idealno rješenje kada vas usred dana svlada umor, pažnja popusti, ali, ako se kasnije te večeri prevrćete po krevetu bezuspješno pokušavajući zaspati, shvatit ćete da ta naizgled bezazlena drijemka možda i nije bila najbolja ideja. Iako popodnevno spavanje može imati određene prednosti, ono također može ozbiljno narušiti kvalitet vašeg noćnog sna.
Popodnevna dremka često se povezuje s brzim oporavkom, poboljšanim raspoloženjem i većom mentalnom jasnoćom. Međutim, ona ima i drugu stranu. Kada je pravilno tempirana i kratka, može pomoći tijelu i mozgu da se regenerišu. Ali, ako traje predugo ili se dogodi u pogrešno vrijeme, može izazvati pospanost, konfuziju i otežano uspavljivanje navečer.
Uzroci popodnevne pospanosti
Većina ljudi prirodno osjeća pad energije u ranim popodnevnim satima, obično između 13 i 16 sati. Taj umor nije nužno posljedica obilnog ručka, već je povezan s cirkadijalnim ritmom – unutrašnjim biološkim satom koji upravlja smjenom budnosti i sna. Upravo zbog tog ritma, tijelo u tom periodu šalje signal da mu je potreban kratak odmor.
Istraživanja pokazuju da kratko drijemanje u tom vremenskom okviru može smanjiti umor i poboljšati kognitivne funkcije, pod uvjetom da ne traje duže od 20 minuta. Takav san omogućava mozgu da se odmori, a da pritom ne uđe u duboke faze sna, što rezultira osjećajem osvježenja nakon buđenja.
Problem nastaje kada se san produži. Nakon otprilike 30 minuta, mozak ulazi u dublje faze sna, a buđenje iz tog stanja često dovodi do osjećaja tromosti, zbunjenosti i usporenosti, poznatog kao inercija sna. Taj osjećaj može trajati i do sat vremena, negativno utječući na koncentraciju i donošenje odluka. Uz to, kasno popodnevno spavanje smanjuje prirodnu potrebu za snom, pa tijelo navečer teže prelazi u stanje mirovanja.
Kada je drijemanje korisno, a kada problematično?
Za određene grupe ljudi, popodnevni san može biti neophodan. Radnici u smjenama, posebno oni koji rade noću, često imaju isprekidan ili nedovoljan san, pa im kratko drijemanje pomaže da ostanu budni i smanje rizik od grešaka. Slično vrijedi i za osobe koje hronično ne spavaju dovoljno zbog poslovnih obaveza, roditeljstva ili napornog načina života.
Ipak, oslanjanje na dnevni san kao zamjenu za kvalitetan noćni odmor dugoročno nije dobra strategija. Osobama koje pate od nesanice često se savjetuje da izbjegavaju drijemanje, jer ono dodatno otežava uspavljivanje i narušava već osjetljivu rutinu sna.
S druge strane, postoje i oni koji drijemanje koriste planski i sa jasnim ciljem. Sportisti i osobe čiji poslovi zahtijevaju visok nivo koncentracije često praktikuju kratke, kontrolisane pauze za san. Takav odmor može poboljšati reflekse, izdržljivost i oporavak organizma. Istraživanja su pokazala da čak i 15 do 20 minuta sna može značajno povećati budnost i radnu efikasnost.
Kako pravilno drijemati?
Da bi popodnevni san imao pozitivan učinak, važno je obratiti pažnju na nekoliko ključnih faktora. Idealno trajanje je između 10 i 20 minuta, a najbolje vrijeme za drijemanje je prije 14 sati. Prostorija u kojoj se odmarate treba biti tiha, zamračena i blago rashlađena, kako bi se tijelo lakše opustilo.
