Snaga zimskog sna
Zašto nam zimi treba više sna?
Podijeli vijest
Uticaj godišnjih doba na san
Ljudi, na mnogo načina, ovise o suncu. Kada dani postaju kraći, a jutra tamnija, i san se može promijeniti, čak i u gradovima s obiljem umjetne rasvjete. Studija objavljena u časopisu Frontiers in Neuroscience ukazuje na to da ljudi tokom zime provode više vremena u REM fazi sna nego ljeti, čak i u urbanim sredinama s izraženim svjetlosnim zagađenjem. Istraživači s berlinskog medicinskog univerziteta Charité ističu da su ljudski biološki satovi usklađeni sa suncem, te da promjene u dužini dana i izloženosti svjetlu tokom godine mogu utjecati na trajanje i kvalitet sna. Doktor Dieter Kunz, klinički psihijatar, istraživač sna i klinički hronobiolog iz Berlina, kaže: “U našem istraživanju pokazujemo da se arhitektura ljudskog sna znatno mijenja ovisno o godišnjem dobu kod odrasle populacije koja živi u urbanom okruženju.”
Istraživanje je obuhvatilo 292 osobe koje su spavale u laboratoriji, bez alarma, dok su naučnici pratili trajanje i kvalitet sna. Učesnici su bili raspoređeni tokom cijele godine kako bi se uočile sezonske razlike. Iz analize su isključeni ispitanici koji su uzimali lijekove koji utiču na san ili su imali tehničke probleme tokom mjerenja, pa je konačni uzorak činilo 188 učesnika. Većina poremećaja nije pokazivala sezonske razlike, ali se nesanica, prema nalazima, češće pojavljivala krajem godine. Iako su ispitanici živjeli u urbanom okruženju s malo prirodnog svjetla i visokim nivoom svjetlosnog zagađenja, istraživači su ipak uočili “suptilne, ali značajne” sezonske promjene. Ukupno trajanje sna zimi je bilo oko sat duže nego ljeti, ali ta razlika nije bila statistički značajna. S druge strane, učesnici su zimi imali oko 30 minuta više REM sna, koji se dovodi u vezu s cirkadijalnim ritmom i promjenama svjetla. Istraživači navode i da bi razlike mogle biti izraženije kod zdrave populacije, te da bi fleksibilniji školski i radni rasporedi mogli pomoći u prilagođavanju sezoni.
Kako svjetlost utiče na biološki sat
Robert Soler, bivši inženjer NASA-e koji je proučavao kako manjak svjetla utiče na cikluse spavanja astronauta, danas je i suosnivač kompanije BIOS Lighting. On je istakao da nije važna samo količina svjetla, nego i njegova vrsta, piše Healthline. “Svi znamo da sunce prolazi kroz izlazak, dan, zalazak i noć, a svaka od tih faza ima različite boje svjetla koje tijelo tumači kao poticaje za različite razine energije i aktivnosti”, naveo je Soler. Prema njegovom objašnjenju, jutarnje plavičasto svjetlo podstiče razbuđivanje, jače dnevno svjetlo hladnijih tonova signalizira budnost, dok topliji tonovi zalaska sunca pripremaju organizam za san. Soler dodaje da je zimi cijeli sunčev ciklus kraći, a noć i tama traju duže, što može smanjiti budnost i povećati potrebu za snom. Navodi i da geografija igra ulogu: bliže ekvatoru zime su svjetlije, pa promjene ritma sna mogu biti manje izražene, dok svjetlosno zagađenje okoline također može uticati na cirkadijalni ritam.
San i njegovi efekti
Soler naglašava da san ne utiče samo na dnevno funkcionisanje i produktivnost, već je povezan i s općim zdravljem i dobrobiti. On navodi da cirkadijalni ritam utiče na budnost i produktivnost, te da manjak sna i loša kvaliteta sna mogu imati posljedice na svakodnevni život, uz povezanost s mentalnim, metaboličkim i kardiovaskularnim zdravljem. Klinički psiholog Jamie Evan Bichelman, koji navodi da cijeli život živi s teškom depresijom, uključujući sezonski afektivni poremećaj, upozorava da lošiji san zimi može “zarobiti ljude u začarani krug”, u kojem je potrebno sve više sna da bi se nadoknadio manjak kvalitetnog odmora. On tvrdi da manjak prirodnog sunčevog svjetla može poremetiti ravnotežu melatonina i narušiti procese koji stabilizuju ritam spavanja, te da dio ljudi koristi lampe za sezonski afektivni poremećaj, s različitim stepenom učinkovitosti. Bichelman dodaje da i hladnija klima može igrati ulogu: Grijanje zimi, višak topline i smanjena vlažnost zraka mogu pogoršati kvalitet sna, jer organizmu često više odgovaraju niže temperature za ugodniji san. Također navodi da loš san može uticati na prehrambene navike, a ponavljanje lošijih izbora u ishrani može dodatno narušiti kvalitet sna i povećati potrebu za odmorom.
