YouTube ublažava pravila: Više ne briše ni govor mržnje – ako je u javnom interesu

Prema novom izvještaju The New York Timesa, YouTube je izmijenio svoj pristup moderiranju sadržaja. Od decembra 2024. godine, recenzentima se daju upute da ne uklanjaju sav sadržaj koji potencijalno krši pravila platforme, ukoliko se procijeni da je u javnom interesu.

Ove promjene uključuju tolerisanje sadržaja koji sadrži zdravstvene dezinformacije ili govor mržnje, pod uslovom da manje od polovine videozapisa krši pravila. Raniji prag tolerancije iznosio je 25 posto. Među temama koje se navode kao potencijalno od “javnog interesa” su izbori, političke ideologije i pokreti, pitanja rase, roda, seksualnosti, pobačaja, imigracije i cenzure.

Prioritet slobode izražavanja i proširenje izuzetaka

Prema materijalima za obuku koje je pregledao Times, YouTube sada od recenzenata traži da u slučaju dvojbe sadržaj ne uklanjaju odmah, već ga proslijede nadređenima – posebno ako se procijeni da “vrijednost slobode izražavanja nadilazi potencijalnu štetu”.

Promjene predstavljaju nadogradnju na politiku uvedenu uoči američkih predsjedničkih izbora 2024. godine, kada je YouTube dopustio političkim kandidatima da objavljuju sadržaj koji inače krši smjernice platforme, ako se može svrstati pod edukativni, dokumentarni, naučni ili umjetnički sadržaj (tzv. EDSA izuzetak).

Glasnogovornica YouTubea Nicole Bell za The Verge je izjavila da se EDSA izuzeci primjenjuju samo na “vrlo mali postotak sadržaja”, ali su ključni za “sprečavanje situacija u kojima bi, naprimjer, cijeli višesatni podcast bio uklonjen zbog jedne kraće snimke nasilja”. Bell također tvrdi da YouTube redovito ažurira smjernice kako bi ih prilagodio novim oblicima sadržaja – poput popularnih dugih podcast formata – te povratnim informacijama zajednice kreatora.

Konkretni primjeri i širi trend deregulacije

Times navodi konkretne primjere primjene novih pravila. Video s naslovom “RFK Jr. zadaje udarac genski modificiranim CJEPIVIMA” bio je tolerisan, iako je sadržavao opasne zdravstvene dezinformacije, jer je platforma procijenila da je “javna važnost” videa veća od potencijalne štete. Iako je video naknadno uklonjen, razlog nije jasan. Drugi primjer je 43-minutni video o ljudima iz Trumpove administracije, koji je sadržavao uvredu na račun transrodne osobe, što krši pravila o uznemiravanju, ali je ostao na platformi jer je prekršaj bio izolovan. YouTubeovi recenzenti također su dobili uputu da ne uklanjaju video iz Južne Koreje koji je pozivao na smaknuće bivšeg predsjednika giljotinom, uz obrazloženje da “želja za egzekucijom giljotinom nije izvodiva”, te da video ne predstavlja stvarnu prijetnju.

Ove promjene odražavaju širi trend blažih pristupa moderaciji sadržaja koje su 2025. godine usvojile i druge platforme, uključujući Metu. Nakon što je Donald Trump ponovno izabran za američkog predsjednika, desni politički pritisci na tehnološke kompanije dodatno su ojačali.

Iako YouTube tvrdi da su promjene motivisane težnjom za očuvanjem javne rasprave, kritičari upozoravaju da bi novi pristup mogao normalizovati štetne dezinformacije, govor mržnje i radikalne stavove, pod krinkom “javnog interesa”. Stručnjaci ističu da granica između slobode izražavanja i širenja štete nikad nije bila jednostavna, ali da opuštanje kriterija, pogotovo nakon političkih pritisaka, otvara prostor za manipulaciju, zloupotrebu i polarizaciju društva.