Mjere za sigurnost Srbije
Vučić saziva hitnu sjednicu vlade zbog globalne nestabilnosti
Podijeli vijest
Vanredna sjednica vlade
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, obznanio je da će Vlada Srbije održati vanrednu sjednicu tokom vikenda. Cilj ovog sastanka je pronalaženje optimalnog i najsigurnijeg položaja za Srbiju u svjetlu sve kompleksnije globalne situacije.
“Danas sam čuo od Kanađana da će oni da prave veliki dil sa Indijom. Svi se snalaze, svi pronalaze druga neka rješenja. Mi ćemo imati vanrednu sjednicu vlade u subotu ili u nedjelju, moram da vidim sa gospodinom (Đurom) Macutom i sa svima. Nadam se u subotu. Moramo da preformulišemo ili da počnemo da razgovaramo o svojim zadacima i o svemu drugom. Moramo da razgovaramo o tome i sa političkim protivnicima. Moramo da pronađemo najsigurnije i najbezbjednije mjesto za Srbiju”, rekao je Vučić, odgovarajući na pitanje vezano za govor predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Vučić je izrazio zadovoljstvo tretmanom Srbije na forumu, naglašavajući poštovanje koje uživa. također, predsjednik je iznio zabrinutost u vezi s mogućim posljedicama novih carina koje je najavio Donald Trump, posebno za automobilsku industriju.
Carine i njihov uticaj
Predsjednik je istakao potencijalni udar na automobilsku industriju, u kojoj je zaposleno skoro 100.000 ljudi, uključujući i industriju rezervnih dijelova. Uvođenje carina od 10 posto, koje bi stupile na snagu 1. februara, a zatim se povećale na 25 posto od 1. juna, moglo bi imati dalekosežne posljedice.
“Mi imamo nešto manje od 100.000 ljudi koji rade u automobilskoj industriji, industriji rezervnih dijelova, svega što je vezano za to. Zamislite sada tarife od 10 plus 25 odsto od 1. juna. Nema više evropske automobilske industrije na američkom kontinentu. A šta onda mi radimo sa tim radnicima, šta mislite koje će radnike da otpuštaju? Pa naše i bićemo u ogromnom i ozbiljnom problemu”, upozorio je Vučić.
Donald Trump je 17. januara najavio uvođenje carina od 10 posto za osam evropskih zemalja zbog njihovog stava prema njegovoj namjeri da Sjedinjene Američke Države kupe Grenland. Te zemlje su Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Holandija i Finska. Carine bi trebale stupiti na snagu 1. februara, a povećati se na 25 posto od 1. juna, sve dok se ne postigne sporazum o kupovini Grenlanda, autonomne teritorije Danske, kako je prenio Reuters.
