Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy iznio je tvrdnje da ruski lider Vladimir Putin planira prikrivenu mobilizaciju, uz raspoređivanje desetina hiljada sjevernokorejskih vojnika na ruskom tlu, te da Kremlj traži načine da poveća vojne snage bez formalne objave mobilizacije.

Prema Zelenskom, Rusija namjerava rasporediti do 50.000 sjevernokorejskih vojnika, a Putin želi obmanuti rusku javnost kroz takozvane ugovore iz sjene, gdje se vojnici dobrovoljno prijavljuju umjesto da budu pozvani redovnim mobilizacijskim postupkom.

Ukrajinski lider tvrdi da su gubici glavni razlog za to. U prvih sedam mjeseci 2026. u ruske snage regrutovana je 221.000 ljudi, dok su gubici iznosili gotovo 225.500 vojnika, uključujući oko 131.000 poginulih i gotovo 93.000 ranjenih, te Zelenski smatra da Putin priprema teren za širenje mobilizacije, ali to prikriva.

Procjene o broju sjevernokorejskih vojnika variraju, a ukrajinska obavještajna služba navodi da bi Rusija mogla rasporediti između 30.000 i 50.000 vojnika, koji tako stiču iskustvo u modernom ratovanju, što predstavlja dodatnu sigurnosnu prijetnju za azijsko-pacifičku regiju.

Krajem jula Zelenski je spomenuo 30.000 vojnika i najavio da Rusija planira dovesti dodatne trupe iz Sjeverne Koreje te nabaviti nove lansere balističkih projektila iz Pjongjanga, dok je ukrajinska obavještajna služba od juna bilježila pripreme u Voronješkoj oblasti za njihov prihvat, upozorivši da saradnja Moskve i Pjongjanga pomaže Sjevernoj Koreji da stiče borbeno iskustvo i unapređuje naoružanje.

Ta saradnja donosi Pjongjangu i značajnu finansijsku korist: prema američkom analitičaru Bruceu Bechtolu, koji se poziva na seulski Institut za obrambene analize, Sjeverna Koreja je od augusta 2023. do marta 2025. zaradila 20 milijardi dolara isporukom 20.000 kontejnera naoružanja, a taj izvoz je do marta 2026. narastao na 33.000 kontejnera.

Američki nevladin Institut za proučavanje rata (ISW) ocjenjuje da Kremlj postepeno stvara pravne preduslove za moguću mobilizaciju, istovremeno se pripremajući za moguće nemire.

Prema ISW-u, ruska Duma je 22. jula usvojila zakon koji građanima s neizbrisivom kaznenom evidencijom, uključujući za krijumčarenje droge i organizovani kriminal, omogućava potpisivanje ugovora s ministarstvom odbrane tokom formalne mobilizacije, a zamjenik ministra odbrane general Viktor Goremikin izjavio je da će zakon proširiti broj Rusa podobnih za vojnu službu.

Dan ranije Rosgvardija je objavila prijedlog proširenja propisa o civilnoj zaštiti za vrijeme mobilizacije i ratnog stanja, dok je Putin još u novembru 2025. potpisao zakon koji mu omogućava raspoređivanje rezervista u borbena područja bez proglašenja mobilizacije, zakon za koji ISW procjenjuje da će se koristiti za postupne, djelimične pozive.

Zapadni analitičari ocjenjuju da Kremlj stvara uslove za proglašenje formalne mobilizacije i uvođenje ratnog stanja, pripremajući se za moguće civilne nemire jer mobilizacija ostaje krajnje nepopularna u ruskom društvu.

Izvori bliski Kremlju, na koje se pozivaju The Moscow Times i ISW, spominju da bi se “nešto moglo dogoditi” u oktobru, nakon parlamentarnih izbora 21. septembra. Analitičar Mikola Bjelieskov iz Atlantskog vijeća također predviđa mobilizaciju u narednim mjesecima, uz ocjenu da službena potvrda prije izbora nije vjerovatna.

Kremlj službeno odbacuje navode o mobilizaciji. Portparol Dmitrij Peskov ranije je izjavio da o mobilizaciji “trenutno nema govora”, ističući da se svakodnevno stotine građana dobrovoljno prijavljuje na ugovore s ministarstvom odbrane.

Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev tvrdio je da mobilizacija nije potrebna jer je broj ugovornih vojnika i dobrovoljaca dovoljan, navodeći da je Rusija tokom 2025. regrutovala više od 400.000 ugovornih vojnika, a od početka 2026. dodatnih 80.000.

Politolog Ivan Preobraženski i analitičar Dmitrij Kuznjec izražavaju skepticizam prema tezi o skorašnjem velikom valu mobilizacije, tvrdeći da ugovorni model za sada nadomješta gubitke.

Slična dvosmislenost pojavila se i u septembru 2022., neposredno prije nego što je Putin 21. septembra te godine proglasio djelimičnu mobilizaciju kojom je pozvano 302.500 građana. Ta mobilizacija je formalno okončana 31. oktobra 2022., ali bez potpisivanja službenog dekreta o njenom prestanku.

Iako Kremlj i dalje odbacuje navode o skorašnjoj mobilizaciji, kombinacija zakonodavnih promjena, jačanja ovlasti sigurnosnih snaga, priliva sjevernokorejskih vojnika i visokih gubitaka sugerira da Moskva barem stvara preduslove za takav scenarij, bez obzira hoće li on biti formalno proglašen.

Tvrdnje Zelenskog za sada nisu potvrđene neovisnim izvorima izvan ukrajinske obavještajne zajednice i zapadnih analitičkih centara poput ISW-a, dok ih Moskva demantira. Presudan test vjerovatno će doći tek nakon septembarskih parlamentarnih izbora, kada bi, prema više neovisnih analitičara, mogla uslijediti jasnija odluka Kremlja.