U Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji centralizovana baza podataka o inspekcijskim kontrolama, povlačenju i uništavanju mesa i mesnih prerađevina, iako su federalni veterinarski inspektori u prvoj polovini godine izrekli kazne u iznosu od oko 48.000 KM tokom 40 kontrola.

Podaci prikupljeni od Federalne uprave za inspekcijske poslove, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencije za sigurnost hrane BiH i Ureda za veterinarstvo BiH ukazuju na višeslojni sistem kontrole mesa, koji obuhvata proizvodne i prodajne objekte, ali i granične prijelaze, dok na nivou Federacije nedostaje objedinjena evidencija o količinama mesa povučenog ili uništenog nakon uočenih nepravilnosti.

Pitanje kontrole mesa ponovo je postalo aktuelno nakon što je veterinarska inspekcija u Republici Srpskoj, tokom nadzora mesnica i drugih objekata, povukla 4,5 tone mesa i mesnih prerađevina zbog utvrđenih nepravilnosti.

Iz Federalnog veterinarskog inspektorata navode da se nadzor redovno sprovodi u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, ugostiteljskim objektima, klaonicama i pogonima za preradu, kao i tokom cestovnog transporta proizvoda životinjskog porijekla.

U prvih šest mjeseci 2026. godine obavljeno je 22 kontrole u objektima za preradu mesa i mlijeka, 105 u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, 24 u klaonicama papkara i peradi, 58 u ugostiteljskim objektima te 105 kontrola cestovnog transporta.

U 40 kontrola utvrđeni su prekršaji za koje su izdati prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od približno 48.000 KM, dok je u cestovnom saobraćaju evidentirano još 26 povreda zakona za koje će kazne tek biti izrečene, a zbog manjih nepravilnosti doneseno je 40 upravnih mjera.

Federalni veterinarski inspektori prilikom nadzora provjeravaju porijeklo i sljedivost proizvoda, uslove skladištenja, deklaracije, rokove trajanja, temperaturni režim i veterinarsku dokumentaciju, a kod cestovnog transporta posebno se kontrolišu higijenski uslovi vozila i potvrde o dezinfekciji.

Mjere se poduzimaju protiv subjekata koji prodaju proizvode sumnjivog ili nepoznatog porijekla, bez propisane deklaracije i dokumentacije, kao i odmrznute proizvode koji se stavljaju u saobraćaj suprotno propisanim uslovima.

Inspektori također kontroliraju prodaju mljevenog mesa, jer je zabranjena prodaja mesa koje je samljeveno unaprijed, bez zahtjeva kupca.

Međutim, podatak o tome koliko je mesa i mesnih proizvoda tokom tih kontrola ili kontrola drugih nivoa vlasti ukupno povučeno ili uništeno u Federaciji nije objedinjen.

Iz Sektora za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede potvrdili su da u Federaciji BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o kontrolama, povlačenju i uništavanju mesa i mesnih proizvoda.

Pojasnili su da evidenciju o količinama otpada koji nastaje u proizvodnji ili povratom robe životinjskog porijekla vode subjekti koji posluju s hranom, dok odobreni objekti za sakupljanje animalnog otpada također moraju voditi propisane evidencije o njegovim količinama.

Iz Ministarstva upozoravaju i na nedovoljan broj veterinarskih inspektora, kojih na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou u Federaciji BiH ukupno ima 70.

Iz Sektora za veterinarstvo ističu da je evidentno da je nedovoljan broj veterinarskih inspektora, što onemogućava efikasniju i sveobuhvatniju kontrolu na terenu.

Procedure povlačenja i uništavanja animalnog otpada su propisane, ali dokumentaciju vodi subjekt u poslovanju s hranom, dok kantonalne inspekcije kontroliraju zapise o količinama, odvozu i mjestu odlaganja otpada, a transport i neškodljivo uništavanje obavljaju komunalna preduzeća.

Troškove skladištenja, transporta i uništavanja nusproizvoda životinjskog porijekla snose subjekti u poslovanju s hranom.

Federalno ministarstvo također je navelo da ne raspolaže informacijama o eventualnom prometu mesa nepoznatog porijekla niti o radu neregistriranih klaonica, upućujući za te podatke na federalnu i kantonalne veterinarske inspekcije.

Dok u Federaciji nema jedinstvenog podatka o količinama povučenim s tržišta, Ured za veterinarstvo BiH raspolaže podacima o mesu koje ulazi u zemlju.

Iz Ureda su naveli da je granična veterinarska inspekcija od početka godine pregledala ukupno 26.854 pošiljke koje podliježu veterinarskoj kontroli, među kojima je bilo 8.621 pošiljka mesa i mesnih prerađevina.

Za 30 pošiljki donesena su rješenja o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu.

Iz Ureda pojašnjavaju da sve vrste mesa pri uvozu podliježu kompletnom dokumentacijskom, identifikacijskom i fizičkom pregledu, a prema potrebi uzimaju se i uzorci za laboratorijske analize. Ako pošiljka ne zadovolji propisane uslove, uvoz se zabranjuje i roba se vraća u zemlju porijekla ili pošiljaocu.

Najčešće nepravilnosti koje granični veterinarski inspektori otkrivaju odnose se na neodgovarajuću dokumentaciju, prvenstveno veterinarsko-zdravstvene certifikate, nepravilno certificiranje i deklariranje pošiljki, kao i porijeklo mesa iz država ili regija iz kojih je uvoz zabranjen.

Kada je riječ o laboratorijskim kontrolama mesa i proizvoda od mesa, bez ribe, tokom ove godine urađena je 851 analiza na različite parametre, a tri nalaza bila su pozitivna.

Iz Ureda pojašnjavaju da se nakon pozitivnog rezultata laboratorijski kontrolira narednih deset pošiljki istog proizvođača, pri čemu troškove tih dodatnih analiza snosi uvoznik.

Prema podacima Ureda za veterinarstvo, tokom 2026. godine nije bilo slučajeva da je uvezeno meso, nakon što je već stavljeno na tržište BiH, moralo biti povučeno.

Međutim, uništeno je 38.968 kilograma mesa peradi čiji su laboratorijski nalazi bili pozitivni i koje nije bilo moguće vratiti u zemlju proizvođača.

Ta količina se, dakle, odnosi na uvozno meso koje nije završilo na tržištu BiH i ne predstavlja količinu naknadno povučenu iz prodaje.

Prema podacima Ureda, BiH najveći dio mesa i mesnih prerađevina uvozi iz Italije, Španije, Austrije, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Turske, Brazila, Argentine i Srbije.

O sigurnosti mesa koje se nalazi ili bi moglo dospjeti na tržište podatke prati i Agencija za sigurnost hrane BiH.

Iz Agencije su kazali da su tokom 2026. godine zaprimili dvije obavijesti koje su se odnosile na meso i mesne proizvode dostupne ili potencijalno dostupne na tržištu Bosne i Hercegovine.

Pojašnjavaju da nadležni inspekcijski organi, kada se utvrdi da je sporni proizvod distribuiran na tržištu Bosne i Hercegovine, pokreću postupak njegovog povlačenja ili opoziva.

Informacije o rizičnim proizvodima, nakon procjene da se nalaze ili bi se mogli nalaziti na tržištu BiH, Agencija bez odgađanja prosljeđuje nadležnim inspekcijskim organima, dok na svojoj internet stranici objavljuje informacije o nesigurnoj hrani i poduzetim mjerama, uključujući povlačenje i opoziv proizvoda.

Uz pitanje kontrole mesa ostaje otvoreno i dugogodišnje pitanje sistemskog zbrinjavanja animalnog otpada.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede navode da u Federaciji postoje odobreni objekti za njegovo sakupljanje, dok je objekt kompanije Brovis iz Visokog odobren za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla za vlastite potrebe. Ostali odobreni objekti namijenjeni su isključivo njihovom sakupljanju.

Federalno ministarstvo podsjeća da je prije desetak godina izrađena Strategija za rukovanje animalnim otpadom u Bosni i Hercegovini, koja je predviđala izgradnju postrojenja za njegovo neškodljivo uklanjanje i odgovarajućih sabirališta širom zemlje.

Ta strategija do danas nije usvojena na nivou Bosne i Hercegovine.