Proteini su kĺjučni ne samo za mišiće, već i za optimalno funkcionisanje mozga. Njihov nedostatak u ishrani može dovesti do ozbiljnih posljedica, od smanjene koncentracije i “moždane magle” do povećanog rizika od neurodegenerativnih bolesti poput demencije, upozoravaju nutricionisti.

Zašto su proteini kĺjučni za mozak

Mozak se oslanja na aminokiseline iz proteina za izgradnju i održavanje svojih struktura, kao i za proizvodnju neurotransmitera – hemijskih glasnika odgovornih za raspoloženje, energiju i kognitivne funkcije. “Proteini iz ishrane imaju kĺjučnu ulogu u zdravlju mozga jer obezbjeđuju aminokiseline, gradivne elemente koje mozak koristi za proizvodnju brojnih važnih hemikalija”, objašnjava za Real Simple Judy Kodirker, registrovana dijetetičarka.

Ona dodaje da se nekoliko neurotransmitera, uključujući dopamin, serotonin i noradrenalin, proizvodi upravo iz tih aminokiselina. “Ako je unos proteina konstantno nizak, tijelo možda neće moći da podrži optimalnu proizvodnju neurotransmitera, što utiče na mentalnu energiju i emocionalno blagostanje”, ističe Kodirker.

Kratkoročne i dugoročne posljedice

Nedovoljan unos proteina može se manifestovati već nakon nekoliko dana. “Ako neko kratkoročno redovno unosi premalo proteina, može doživjeti promjene raspoloženja i motivacije, kao i pojačanu glad i želju za hranom”, kaže nutricionistkinja. Osim razdražljivosti i umora, česta posljedica je i “moždana magla” – poteškoće sa koncentracijom i usporenije razmišljanje.

Dugoročne posljedice su još ozbiljnije. Hronični nedostatak proteina može dovesti do razgradnje mišićnog tkiva kako bi se dobile potrebne aminokiseline, što dalje ugrožava ćelijsku obnovu u mozgu. “Dugoročno, vaš mozak je u opasnosti od nepovratnog oštećenja”, upozorava Olivia Hamilton, registrovana dijetetičarka. “Mnogo je vjerovatnije da ćete biti izloženi riziku od demencije, a česta je i teška depresija.”

Koliko proteina je dovoljno?

Preporučeni dnevni unos varira u zavisnosti od uzrasta, pola i nivoa fizičke aktivnosti. “Preporuke kažu da zdravim odraslim osobama treba od 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno”, navodi Hamilton. Ona i Kodirker slažu se da je kĺjučno uključiti izvore visokokvalitetnih proteina – poput mesa, ribe, jaja, mahunarki i mliječnih proizvoda – u svaki obrok kako bi se osigurao ravnomjeran dotok aminokiselina tokom dana.