Uzbuna u svijetu: “Ako ne nađemo rješenje, masovno ćemo umirati”

Prema najnovijem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o globalnom nadzoru antimikrobne rezistencije, zasnovanom na podacima o više od 23 miliona bakterijskih infekcija iz 104 zemlje, u 2023. godini jedna od šest laboratorijski potvrđenih infekcija bila je otporna na liječenje. Bolnice širom svijeta suočavaju se s porastom bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike.

Alarmantni gubitak djelotvornosti antibiotika

Za samo pet godina, između 2018. i 2023. godine, više od 40% antibiotika je izgubilo djelotvornost protiv uobičajenih infekcija krvi, crijeva, mokraćnog sustava i spolno prenosivih bolesti. Problem je najveći u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje slabi zdravstveni sustavi otežavaju prevenciju i liječenje.

Regionalne razlike u otpornosti

U jugoistočnoj Aziji i istočnom Mediteranu, jedna od tri bakterijske infekcije bila je otporna na antibiotike, dok je u Africi otpornost zabilježena kod jedne od pet infekcija. Ovi nalazi duboko zabrinjavaju stručnjake širom svijeta koji upozoravaju na ozbiljne posljedice po globalno zdravlje.

“Kako otpornost na antibiotike raste, ostajemo bez mogućnosti liječenja, posebno u zemljama s ograničenim pristupom dijagnostici i djelotvornim lijekovima”, rekao je dr. Ivan Hutin, direktor Odjela za antimikrobnu otpornost SZO.

Gram-negativne bakterije kao posebna prijetnja

Stručnjaci su posebno zabrinuti zbog gram-negativnih bakterija, kao što su Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae, koje izazivaju teške infekcije poput sepse, dovode do zatajenja organa i smrti. Prema izvještaju, 40% sojeva E. coli i preko 55% sojeva K. pneumoniae je otporno na cefalosporine treće generacije, ključne lijekove za liječenje ovih infekcija.

Smrtnost uzrokovana otpornim infekcijama

U 2021. godini, bakterijske infekcije su izazvale 7,7 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta, od kojih je 4,71 milion nastao zbog posljedica otpornosti na lijekove, a 1,14 milion direktno se može pripisati antimikrobnoj otpornosti. Ovi podaci jasno pokazuju opseg ove krize.

Predviđanja za budućnost bez akcije

Stručnjaci predviđaju da bi broj smrtnih slučajeva mogao porasti za 70% do 2050. godine ako se ne poduzmu hitne mjere. Ova projekcija naglašava hitnost situacije i potrebu za neposrednim djelovanjem na globalnoj razini.

Potreba za novim pristupima i rješenjima

“Infekcije otporne na lijekove dostigle su kritičnu prijelomnu točku. Ne samo da nam nedostaju novi antibiotici, već i oni koji postoje često ne stižu do ljudi kojima su najpotrebniji”, upozorava dr. Manica Balasegaram iz Globalnog partnerstva za istraživanje i razvoj antibiotika.

Ključne mjere za suzbijanje krize

Profesor Sandžib Bakta sa Univerzitetskog koledža u Londonu naglašava potrebu za “prilagođenom globalnom akcijom”. Ključne mjere uključuju jačanje nadzora i dijagnostike, osiguravanje jednakog pristupa antibioticima uskog spektra i ulaganje u interdisciplinarna istraživanja za razvoj novih terapija. Prevencija infekcija kroz čistu vodu, bolju sanitaciju, higijenu i cijepljenje također je od vitalnog značaja.

Budućnost bez hitne akcije

Iako je do sada pažnja bila usmjerena na prekomjernu upotrebu antibiotika, stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno. Bez hitne akcije, svijet se suočava s budućnošću u kojoj bi čak i obične infekcije mogle postati smrtonosne. Potrebno je ubrzati inovacije i osigurati odgovarajuću upotrebu novih antibiotika kako bi se spriječila masovna smrtnost od otpornih infekcija.