Uvoz električne energije u BiH porastao za gotovo 185 posto
Podijeli vijest
Porast uvoza i trgovinski deficit
Uvoz električne energije u Bosnu i Hercegovinu tokom prvih osam mjeseci tekuće godine zabilježio je porast od gotovo 185 posto u odnosu na isti period prethodne godine, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH. Analiza trgovinskih pokazatelja ukazuje na rast i uvoza i izvoza za nekoliko procentualnih poena, uz istovremeno povećanje spoljnotrgovinskog deficita koji je premašio 200 miliona konvertibilnih maraka.
Promjena energetskog statusa zemlje
Bosna i Hercegovina je prešla put od zemlje izvoznika do zemlje uvoznice električne energije. U periodu od januara do septembra ove godine, uvoz struje je porastao za gotovo 185 posto. “Što je vrijednost od 313 miliona KM. Ključni razlog leži u drastičnom padu domaće proizvodnje, naročito iz termoelektrana, koje su suočene sa tehničkim kvarovima. Sve to, uz kašnjenje s razvojem obnovljivih izvora energije, rezultiralo je energetskim disbalansom. Ukoliko se ne provedu hitne reforme u sektoru i ne osiguraju investicije u modernizaciju i diversifikaciju izvora, ovakav trend može ugroziti dugoročnu energetsku stabilnost zemlje. Kupovinom električne energije može se očekivati i poskupljenje cijena”, kazala je Amila Močević iz Sektora za makroekonomski sistem STK BiH.
Struktura izvoza i tržišni trendovi
U intervalima kada proizvodnja u hidroelektranama i termoelektranama omogućava, električna energija ostaje najznačajniji izvozni proizvod Bosne i Hercegovine. Slijede izolovana žica te željezne i čelične konstrukcije. S druge strane, najveći finansijski izdaci usmjereni su na uvoz nafte, automobila i lijekova. Podaci pokazuju da je izvoz porastao za 686 miliona maraka, dok je uvoz zabilježio porast od 898 miliona maraka. Produbljen je spoljnotrgovinski deficit, a nastavljen je trend da se skoro dvostruko više uvozi nego što se izvozi. Konačan rezultat je da je BiH za uvezenu robu platila 9,65 milijardi maraka više nego što je ostvarila prodajom domaće robe na inostranim tržištima.
Makroekonomski izazovi i budući pravci
“Apsolutni nivo deficita je i dalje jako visok. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni porastao je za 205 miliona KM. Ovakva pokrivenost ukazuje na apsolutnu potrebu za jačanje izvozne baze BiH”, istakla je Belma Alihodžić iz Sektora za makroekonomski sistem STK BiH. Zabilježen je pad izvoza u Kinu, uz istovremeni rast izvoza u Tursku i Sjedinjene Američke Države. Evropska unija ostaje najvažnije tržište za izvoz, što podrazumijeva da će se bosanskohercegovačka preduzeća morati prilagoditi novim evropskim ekološkim standardima kako bi održala ili povećala izvozne kapacitete.
“I u tom smislu, naša ekonomija, naših 7.410 izvoznika, najprije oni, pripremaju se za takav scenario — za plaćanje dodatnih taksi, naknada i svega onoga što nas očekuje u narednom periodu”, kazao je Ahmed Egrlić, predsjednik STK BiH.
Najznačajniji problemi, odnosno izazovi za bosanskohercegovačko tržište i ekonomiju u cjelini, ostaju zavisnost od uvoza energenata, sirovina i prehrambenih proizvoda, zaključili su predstavnici Spoljnotrgovinske komore BiH.
