Utjecaj virusnih infekcija na povećani rizik od srčanih i moždanih udara

Utjecaj virusnih infekcija na povećani rizik od srčanih i moždanih udara

prije 3 sata
Podijeli vijest

Virusne infekcije i kardiovaskularni rizici

Prema novim analizama, oboljevanje od virusnih infekcija poput gripe ili COVID-19 značajno povećava opasnost od srčanih i moždanih udara u narednim sedmicama. Istraživanje je obuhvatilo podatke iz 155 studija koje su mapirale utjecaj različitih virusa na zdravlje srca.

Iako je poznato da određeni virusi poput humanog papiloma virusa i hepatitisa B mogu dovesti do razvoja kancera, veze između virusnih infekcija i srčanih oboljenja ostaju područje intenzivnog istraživanja. Najnovija analiza ukazuje na postojanje rizika povezanih sa širokim spektrom infekcija uključujući gripu, koronaviruse, HIV, hepatitis C te virus varicella zoster koji uzrokuje herpes zoster i vodene kozice.

Naša studija je otkrila da su akutne i kronične virusne infekcije povezane s kratkoročnim i dugoročnim rizicima od kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždane i srčane udare

Kosuke Kawai, glavni autor studije i epidemiolog sa Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu, istakao je kliničku važnost ovih nalaza s obzirom na broj ljudi pogođenih kroničnim virusnim infekcijama.

Statistički podaci o rizicima

U prvom mjesecu nakon dijagnoze gripe, vjerovatnoća za srčani udar je četiri puta veća, dok je rizik od moždanog udara pet puta veći. Kod osoba oboljelih od COVID-19, tri puta veća vjerovatnoća za srčani ili moždani udar postoji u roku od 3,5 mjeseca nakon infekcije, a povišeni rizici perzistiraju tokom cijele godine.

Kod kroničnih infekcija, rizici su niži ali dugotrajniji. Osobe sa HIV-om imaju 60 posto veći rizik od srčanog udara, one sa hepatitisom C 27 posto veći rizik, dok kod oboljelih od herpes zostera rizik je 12 posto veći najmanje pet godina nakon infekcije.

Globalni utjecaj infekcija

U 2024. godini zabilježeno je oko 1,3 miliona novih HIV infekcija globalno, dok se godišnje prijavljuje približno milion novih slučajeva hepatitisa C. Procjene iz 2021. godine pokazuju da u Evropi postoji šest do deset novih slučajeva herpes zostera godišnje na svakih 1.000 ljudi.

Povećani rizik povezan s tim virusom prevodi se u veliki broj dodatnih slučajeva kardiovaskularnih bolesti na nivou populacije

Kawai je naglasio da ovi podaci ukazuju na značajan utjecaj na javno zdravlje.

Mehanizmi djelovanja virusa

Virusne infekcije aktiviraju imunološki sistem, potičući oslobađanje molekula koje povećavaju protok krvi u borbi protiv virusa. Ovaj proces uzrokuje upalu vidljivu kao crvenilo, oticanje i toplotu, te dovodi do zgrušavanja krvi.

Istraživači objašnjavaju da upala i zgrušavanje krvi mogu ometati normalno funkcioniranje srca, što bi moglo objasniti zašto rizici od srčanih i moždanih udara ostaju povišeni i nakon što se infekcija povuče.

Preventivne mjere i vakcinacija

Studija je pokazala da postoje efikasni načini za smanjenje ovih rizika. Vakcinacija protiv gripe, COVID-19 i herpes zostera pokazuje obećavajuće rezultate, dok upravljanje upalnim procesima općenito može biti ključno za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja.

Pregled iz 2022. godine pokazao je da osobe koje su primile vakcinu protiv gripe imaju 34 posto manji rizik od smrti ili hospitalizacije zbog kardiovaskularnih problema u poređenju s onima koji su primili placebo ili lažnu vakcinu.

Preventivne mjere protiv virusnih infekcija, uključujući vakcinaciju, mogu igrati važnu ulogu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti

Vakcinacija se posebno preporučuje osobama koje već imaju srčane bolesti ili druge faktore rizika, što može značajno doprinijeti smanjenju opasnosti od ozbiljnih kardiovaskularnih incidenta.