Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 12. februara donio konačnu odluku u vezi sa zahtjevom predsjednice FBiH, Lidije Bradara, za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Bradara je podnijela zahtjev nakon što je zakon usvojen u Parlamentu FBiH, gdje je koalicija Trojka preglasala HDZ. Stranka Dragana Čovića je bila protiv tog teksta zakona i zahtijevala je izmjene, uključujući izbacivanje BH Gasa i formiranje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru.

U zahtjevu se navodilo da zakon nije usvojen u skladu sa Poslovnikom Parlamenta, te da je došlo do zloupotrebe procedure hitnosti i drugih proceduralnih propusta.

Politički pritisak i povlačenje

Međutim, dolaskom nove administracije SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom, projekt Južne interkonekcije dobio je novi zamah. Prema dostupnim informacijama, SAD su postale odlučnije u realizaciji projekta, što je uključivalo i određene koncesije. Proceduralna prepreka u obliku Bradarinog zahtjeva privremeno je usporila proces, ali je predsjednica FBiH kasnije zahtjev povukla, vjerujući da će to smanjiti političke tenzije i izbjeći potencijalno negativnu odluku suda.

Ipak, Ustavni sud FBiH je odlučio odbiti povlačenje zahtjeva i donio konačnu presudu. “Ne prihvata se povlačenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti postupka u kojem je donesen Zakon o plinovodu ‘Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska’. Utvrđuje se da je Zakon donesen u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine”, navodi se u presudi.

Odluka potvrđuje legalnost i ustavnost Zakona o Južnoj interkonekciji, čime se uklanjaju proceduralne sumnje i otvara put za nastavak realizacije ovog strateškog energetskog projekta.