Na Međunarodni dan Roma, tri vodeće međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini uputile su zajedničko upozorenje o alarmantnom položaju romske zajednice. UN, Evropska unija i Misija OSCE-a ističu da su Romi i Romkinje i dalje najugroženija i najranjivija manjina u zemlji, suočena sa trajnom diskriminacijom, anticiganizmom i društvenom isključenošću.

Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, oko 50.000 Roma u BiH nailazi na sistemske prepreke u ostvarivanju svojih osnovnih prava. Organizacije naglašavaju da institucije često ne uspijevaju zaštititi prava ove zajednice i odgovoriti na njihove potrebe, što je posljedica ukorijenjene diskriminacije i dugogodišnjih nedostataka u pružanju javnih usluga.

Obrazovanje kao kĺjučni problem

Podaci pokazuju dramatične razlike u pristupu obrazovanju. Dok pohađanje osnovne škole u općoj populaciji dostiže 98%, samo 69,3% romske djece je upisano u osnovnu školu. Taj procenat naglo opada na 23% u srednjoškolskom obrazovanju, a za romske djevojčice iznosi tek 18%. Izuzetno nizak procenat romske djece u predškolskom obrazovanju – manji od 2% – ovu zajednicu stavlja u nepovoljan položaj od samog početka.

Ove prepreke u obrazovanju dodatno produbljuju socioekonomsku isključenost, doprinoseći trajnim nejednakostima u pristupu održivim izvorima prihoda, formalnom zaposlenju i socijalnoj zaštiti.

Višestruka diskriminacija i ustavni status

Žene i djevojčice Romkinje suočavaju se sa višestrukim i međusobno isprepletenim oblicima diskriminacije na osnovu roda, etničke pripadnosti i socioekonomskog statusa. U pojedinim zajednicama, rani brakovi imaju ozbiljne posljedice po djevojčice i dječake, sužavajući njihove obrazovne i ekonomske mogućnosti.

Romi se i dalje suočavaju s preprekama u ostvarivanju građanskih i političkih prava, uključujući izborna prava, zbog svog ustavnog statusa “Ostali”. Organizacije podsjećaju da evropski sud za ljudska prava utvrdio je da ustavni i izborni okvir u BiH diskriminira “Ostale”, uključujući Rome, te da neprovođenje ove presude naglašava potrebu za hitnim reformama.

U zajedničkoj izjavi se ističe da veća inkluzija Roma i Romkinja zahtijeva i priznavanje istorijskog stradanja romskih zajednica, uključujući zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata i sukoba od 1992. do 1995. godine. Nedavna istraživanja dokumentovala su masovna ubistva, prisilne nestanke, mučenje i seksualno nasilje povezano sa sukobom nad Romima i Romkinjama.

Organizacije pozdravljaju pripremu novog Akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Romkinja za period 2026 – 2030, ali sa zabrinutošću konstatuju da Vijeće ministara BiH nije usvojilo nacrt Plana. Pozivaju nadležne institucije da nastave rad i dostave revidiranu verziju Plana na hitno razmatranje i usvajanje.

Konačno, ističu da je osiguravanje pune inkluzije Roma i Romkinja od suštinskog značaja za izgradnju pravednijeg, kohezivnijeg i otpornijeg društva za sve građane Bosne i Hercegovine.