Upozorenje kardiologa: Simptomi srčanih problema koje ne smijete zanemariti

Srce neprestano radi, pumpajući krv i kisik kroz naše tijelo. Iako rijetko razmišljamo o njegovom radu, postoje trenuci kada nam pokušava uputiti znakove da nešto nije u redu.

Ovi znakovi često su posljedica nezdravih navika, gojaznosti, dijabetesa ili prirodnog procesa starenja. Brza reakcija na te signale može spasiti život, ističe američki kardiolog dr. Kunal Sud.

Pet zabrinjavajućih simptoma

Jedan od prvih znakova mogućih srčanih problema jest oticanje članaka ili potkoljenica na kraju dana. Takvo oticanje, poznato kao edem, može ukazivati na zadržavanje tečnosti zbog slabije funkcije srca ili bubrega.

Kada srce ne uspijeva efikasno pumpati krv, ona se zadržava u donjim dijelovima tijela. Oticanje se često pogoršava nakon dužeg stajanja ili sjedenja.

Drugi čest znak su osjećaji nepravilnog rada srca, poput treperenja ili preskakanja otkucaja. To se naziva aritmija, a najčešće je riječ o fibrilaciji – poremećaju koji značajno povećava rizik od moždanog udara i zastoja srca.

Ovakve palpitacije mogu biti praćene vrtoglavicom ili kratkim dahom. Iako povremene smetnje nisu razlog za paniku, učestale i izražene promjene ritma zahtijevaju ljekarsku procjenu.

Bol u grudima koja se širi prema ruci, vilici, vratu ili leđima također je ozbiljan znak. Taj osjećaj može nalikovati stezanju, težini ili pritisku u grudima. Može se pojaviti tokom fizičkog napora, stresa ili čak u mirovanju. Takav bol može ukazivati na anginu ili srčani udar. Ako se pojavi, odmah pozovite hitnu pomoć.

Nesvjestica ili osjećaj slabosti, naročito kada su praćeni jakim lupanjem srca, mogu ukazivati na ozbiljne poremećaje srčanog ritma.

U tom slučaju riječ je o takozvanoj srčanoj sinkopi. Ako se ovakvi simptomi javljaju bez jasnog razloga, potrebno je hitno potražiti ljekarsku pomoć jer stanje može biti opasno.

Ako primijetite ubrzan i nepravilan puls, naročito ako se to događa prvi put, to može biti znak atrijalne fibrilacije. Riječ je o najčešćem poremećaju srčanog ritma koji značajno povećava rizik od moždanog udara.

Provjerite puls na zglobu ili vratu – ako osjetite nepravilnosti, obratite se ljekaru.

Kada hitno potražiti pomoć

Dr. Sud naglašava da je neophodno hitno otići ljekaru u sljedećim situacijama:

• Ako osjetite jak bol u grudima koji se širi prema ruci, vratu ili vilici
• Ako imate palpitacije praćene nesvjesticom ili nedostatkom daha
• Ako vam noge naglo nateknu, a teško dišete
• Ako srce nepravilno lupa, a stanje ne prolazi

U svim tim slučajevima postoji mogućnost srčanog udara, teške aritmije ili zastoja srca. Brza reakcija može spriječiti trajna oštećenja ili čak spasiti život.

Kako čuvati zdravlje srca

Zdravlje srca najbolje se održava kroz svakodnevne, jednostavne navike. Ishrana treba biti bogata svježim voćem, povrćem, integralnim žitaricama, ribom i orašastim plodovima.

Hranu s visokim sadržajem zasićenih masti, soli i šećera treba izbjegavati, jer podiže krvni pritisak i holesterol.

Fizička aktivnost je neizostavna. Preporučuje se najmanje trideset minuta umjerene aktivnosti – poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja – većinu dana u sedmici. Time se jača srce i održava tjelesna težina pod kontrolom.

Pušenje treba potpuno izbjegavati, jer oštećuje krvne sudove, a s alkoholom treba biti umjeren. Važno je i naučiti kako se nositi sa stresom. Tehnike opuštanja, kvalitetan san i svakodnevne rutine pomažu srcu da ostane snažno i otporno.

Ne zaboravite ni na redovne ljekarske preglede. Praćenje krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi omogućava rano otkrivanje problema i sprječava ozbiljne komplikacije.