U Holandiji polovina ljudi ne pere ruke nakon toaleta, dok BiH i Turska imaju najbolje navike higijene ruku

Podaci o higijenskim navikama Evropljana, posebno u vrijeme epidemije gripa, pokazuju značajnu razliku u tome koliko različite nacije posvećuju pažnju pranju ruku. Pranje ruku, iako osnovna praksa, nije jednako poštovano u svim evropskim zemljama.

Prema najnovijim podacima, Holandija se suočava sa zabrinjavajućim trendom – čak polovina stanovništva ne pere ruke nakon upotrebe toaleta. Ova praksa nije jedinstvena za Holandiju, jer 43% Italijana takođe zanemaruje ovu osnovnu higijensku naviku, dok 39% Španaca ne pere ruke nakon korištenja WC-a. U Francuskoj i Rusiji, ta brojka iznosi 38% i 37%.

U nekim zemljama poput Poljske, Češke i Ukrajine, oko 68% do 71% stanovništva redovno pere ruke, dok u Bugarskoj ta brojka iznosi 72%. U Švajcarskoj, Irskoj i Velikoj Britaniji oko 73% do 75% građana praktikuje higijenu ruku, dok u Švedskoj i Islandu pranje ruku ima visoki postotak od 78% do 79%.

S druge strane, BiH i Turska zaista spadaju među zemlje koje najviše pažnje posvećuju higijeni ruku. U Bosni i Hercegovini, nevjerojatnih 96% stanovništva redovno pere ruke nakon korištenja toaleta, dok u Turskoj ta brojka iznosi 94%. Ovo je značajan pokazatelj da u tim zemljama higijena ruku predstavlja ozbiljnu svakodnevnu naviku.

Ovi podaci, iako nešto stariji, pokazali su značajnu razliku u navikama Evropljana. U vremenu kada gripa prijeti širenjem, higijena ruku postaje ključna za prevenciju bolesti. Preporučuje se da, kada putujete u Sarajevo ili Istanbul, ne sumnjate u higijenske navike tamošnjih građana, dok u Amsterdamu, zbog određenih lokalnih navika, možda budete malo oprezniji.