Transatlantski odnosi na ispitu
Trumpove prijetnje Grenlandom: EU razmatra odgovor na američke ambicije
Podijeli vijest
Prijetnje Sjedinjenih Američkih Država, ponovo aktualizirane od strane predsjednika Donalda Trumpa, o preuzimanju Grenlanda izazvale su zabrinutost među evropskim saveznicima. Ovo otvara ozbiljna pitanja o budućnosti transatlantskih odnosa, dok Evropska unija razmatra potencijalne političke, ekonomske i sigurnosne odgovore.
Potpredsjednik SAD-a, James David Vance, naglasio je ključnu ulogu Grenlanda za odbranu Sjedinjenih Američkih Država i globalnu sigurnost. On je izrazio mišljenje da Evropa i Danska nisu adekvatno osigurale to područje. U intervjuu za Fox News, Vance je izjavio da Danska i evropski saveznici nisu uložili dovoljno u odbranu Grenlanda, niti su ozbiljno razmotrili argumente administracije predsjednika Donalda Trumpa.
Iz Bijele kuće je saopšteno da američki zvaničnici aktivno razgovaraju o mogućoj ponudi za kupovinu Grenlanda, poluautonomne teritorije u sastavu Kraljevine Danske. Ranije je iz Washingtona naglašeno da vojna opcija u vezi s Grenlandom nije isključena. Danska, kao članica NATO-a, upozorila je da bi takav potez mogao označiti kraj Saveza kakav danas poznajemo, podsjeća BBC. I Grenland i Danska su više puta istakli da ostrvo nije na prodaju i da ne dolazi u obzir prenos suvereniteta na SAD.
Iako rijetko naseljena, ova teritorija ima izuzetno strateški položaj između Sjeverne Amerike i Arktika, što je čini ključnom za sisteme ranog upozoravanja na raketne napade i praćenje pomorskog saobraćaja u regionu. Pored toga, raste interesovanje za prirodne resurse Grenlanda, uključujući rijetke zemne metale, uranijum i željezo, kojima je sve lakše pristupiti zbog topljenja leda usljed klimatskih promjena. Naučnici vjeruju da ostrvo posjeduje i značajne rezerve nafte i gasa.
Mogući odgovori Evropske unije
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Kaja Kallas, izjavila je da je Evropska unija razgovarala o mogućem odgovoru u slučaju da se američke prijetnje preuzimanjem Grenlanda pokažu stvarnima. „Poruke koje čujemo u vezi s Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće“, rekla je Kallasova na konferenciji za novinare u Kairu.
Istovremeno, portparol Bijele kuće, Karoline Leavitt, poručila je da Trump ostaje posvećen NATO savezu, uprkos razgovorima o kupovini Grenlanda. Danski ministar odbrane, Troels Lund Poulsen, izjavio je da su najavljeni razgovori sa SAD-om „zaista dobre vijesti“, jer omogućavaju direktan dijalog, daleko od medijskih reflektora. On je potvrdio da će se američki državni sekretar Marco Rubio sljedeće sedmice sastati s danskim zvaničnicima, nakon što je Kopenhagen zatražio razgovore zbog rastućih tenzija.
Predsjednik SAD-a, Donald Trump, ponovo je pozvao na preuzimanje Grenlanda, navodeći razloge „nacionalne sigurnosti“. „Treba nam Grenland sa stanovišta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti“, rekao je Trump, ne isključivši mogućnost američke akcije. Danska premijerka, Mette Frederiksen, pozvala je Trumpa da „prestane s prijetnjama“, upozorivši da bi eventualni napad na Grenland ugrozio kompletan sigurnosni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Prema pisanju Politica, evropske vlade Trumpove prijetnje više ne doživljavaju kao puku retoriku, već kao ozbiljnu mogućnost. Diplomatama u EU situacija djeluje alarmantno, a pojedini otvoreno govore o potrebi pripreme za direktnu konfrontaciju sa SAD-om.
Diplomatski napori i moguće opcije
Kao odgovor, evropski diplomatski napori su pojačani. Francuski ministar vanjskih poslova, Jean-Noël Barrot, potvrdio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru. „Grenland nije na prodaju niti za uzimanje. Prijetnje moraju prestati“, poručio je Barrot.
Prema analizama evropskih zvaničnika, prva opcija je traženje kompromisa kojim bi se povećalo vojno prisustvo NATO-a na Arktiku, uz dodatna ulaganja u odbranu, kako bi se umirila američka administracija. Druga opcija podrazumijeva snažniju finansijsku podršku Grenlandu. Evropska komisija razmatra više nego udvostručenje ulaganja od 2028. godine, uključujući infrastrukturu i razvoj rudarskih kapaciteta, kako bi Grenland ostao čvršće vezan za Evropu.
Treća mogućnost je ekonomski pritisak na SAD kroz Instrument protiv prisile, mehanizam koji EU omogućava uzvratne trgovinske mjere. Četvrta, i najopasnija opcija, jeste slanje evropskih snaga na Grenland kao sredstvo odvraćanja, iako stručnjaci upozoravaju da bi takav potez nosio ozbiljan rizik od eskalacije i ljudskih gubitaka.
Kako navodi Politico, osjećaj nesigurnosti i nemoći u evropskim prijestonicama je sve izraženiji.
