Trumpove carine stupile na snagu: BiH pogođena s 30 posto carine
Podijeli vijest
Američka carinska i granična služba (CBP) zvanično je započela primjenu novih carinskih mjera koje je uveo predsjednik Donald Trump. Od srijede u 12:01 po istočnoameričkom vremenu, carine su povećane za mnoge zemlje širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Prema novim pravilima, BiH će na izvoz proizvoda u SAD plaćati carinsku stopu od čak 30 posto, što će posebno pogoditi namjensku, metalsku i autoindustriju.
„Milijarde dolara će se uliti u SAD“, poručio je Trump uoči stupanja mjera na snagu, tvrdeći da zemlje poput BiH već dugo iskorištavaju američko tržište.
U tranzitu se još mogu naći proizvodi ukrcani na američke brodove prije ponoći, a oni će moći ući u SAD bez dodatnih carina do 5. oktobra. CBP je to objavio ranije ove sedmice.
Trump je ranije najavio osnovnu carinsku stopu od 10 posto, ali je kasnije, kroz česta preispitivanja politike, nekim zemljama uveo daleko više stope. Tako je, osim BiH, Srbija pogođena s carinom od 35 posto, dok je Hrvatska – kao članica Evropske unije – osigurala nižu carinu od 15 posto. Kosovo i Crna Gora prošle su s 10 posto.
U okviru šireg paketa, osam velikih trgovinskih partnera SAD-a postigli su dogovore koji im omogućavaju povlašteni tretman. To uključuje Evropsku uniju, Japan i Južnu Koreju s osnovnom stopom od 15 posto, Veliku Britaniju s 10 posto, dok Vijetnam, Indonezija i Filipini imaju carine između 19 i 20 posto.
Trump je na platformi Truth Social optužio američke sudove za potkopavanje njegovih napora:
„Jedino što može zaustaviti veličinu Amerike je sud radikalne ljevice koji želi da naša zemlja ne uspije“, napisao je.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da ukupna razmjena BiH sa SAD-om čini samo oko 1 posto ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti BiH. U 2024. godini izvoz je iznosio 234,5 miliona KM, dok je uvoz bio manji, 190 miliona KM.
Najveći dio izvoza čini namjenska industrija s vrijednošću od 135 miliona KM, a slijede metalska i elektroindustrija s više od 50 miliona KM, te hemijska industrija s oko 15 miliona KM. Preostali izvoz dolazi iz prehrambenog i drvnog sektora.
Iako ukupna trgovinska razmjena nije velika, direktne posljedice će osjetiti firme iz sektora vojne opreme koje su ranije plaćale carinu od 12 posto, a sada čak 35 posto.
