Trump radije vjeruje Putinu nego vlastitim obavještajcima

Neobavezna izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, izrečena u Mar-a-Lagu, izazvala je brojne reakcije u Washingtonu i širom Evrope, ponovo otvarajući stara pitanja o tome kome Trump vjeruje i kakav to uticaj ima na rat u Ukrajini. Naime, Trump je kao izvor informacije da je Ukrajina navodno pokušala napasti jednu od rezidencija Vladimira Putina naveo samog ruskog predsjednika, kako prenosi Kyiv Post.

Tokom dočeka izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ispred svoje rezidencije Mar-a-Lago, Trump je iznio zapanjujuće objašnjenje zašto je bio “bijesan” zbog navodnog ukrajinskog napada na ruskom teritoriju: tu informaciju mu je, kako kaže, prenio lično Vladimir Putin.

“Znate li ko mi je to rekao?” upitao je Trump, prepričavajući tvrdnje da je Ukrajina pokušala napasti jednu od Putinovih rezidencija u sjevernoj Rusiji. “Predsjednik Putin mi je to rekao.”

Ova izjava, izrečena opušteno, bez prethodnog plana i bez ikakvih konkretnih dokaza, izazvala je burne reakcije u diplomatskim krugovima. Ovo priznanje je posebno problematično s obzirom na to da je uslijedilo samo nekoliko sati nakon Trumpovog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom i dan nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Cijela situacija je dovela Bijelu kuću u nezgodan položaj, s obzirom na napore da se ubrzaju mirovni pregovori s ciljem okončanja rata.

Trump je izjavio da je “vrlo ljut” zbog navodnog napada, nazivajući ga neprihvatljivom eskalacijom, iako je istovremeno priznao da se incident možda uopšte nije ni dogodio. “Moguće je i to, pretpostavljam”, rekao je Trump. “Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”

Kritičari u Washingtonu i Evropi smatraju da ova epizoda dodatno naglašava dugogodišnju zabrinutost zbog Trumpove spremnosti da vjeruje Putinu na riječ, čak i u situaciji kada Kijev negira te tvrdnje, a američke obavještajne agencije ih nisu javno potvrdile.

Republikanske reakcije i obavještajni jaz

Kontroverza je proizašla iz ruskih tvrdnji da je Ukrajina lansirala desetine dronova dugog dometa prema Novgorodskoj regiji, s ciljem napada na rezidenciju koju navodno koristi Putin. Moskva je brzo pokušala predstaviti ovaj incident kao direktnu prijetnju ruskom predsjedniku.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da će ruska pregovaračka pozicija biti “revidirana”, što je poznata taktika Kremlja – korištenje spornih incidenata za opravdavanje eskalacije ili pooštravanje zahtjeva za pregovaračkim stolom.

Ukrajina je u potpunosti odbacila ovu priču. “Ova priča o navodnom ‘napadu na rezidenciju’ je potpuna izmišljotina”, napisao je Zelenski na X-u, opisujući je kao izgovor za opravdavanje novih ruskih napada na Kijev i druge gradove.

Međutim, za Trumpa se činjenična nesigurnost činila manje važnom od onoga što je on smatrao kršenjem normi. “Jedno je biti uvredljiv”, rekao je. “Drugo je napasti njegovu kuću. Nije pravo vrijeme za bilo što od toga.” Na pitanje ima li dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju, Trump je ponudio odgovor koji je dobro poznat i američkim saveznicima i kritičarima: “Pa, saznat ćemo.”

Takav stav “čekajmo i vidjećemo” nije nimalo umirio zabrinutost na Capitol Hillu, gdje se čak i republikanci sve više distanciraju od Trumpovog stava prema Moskvi. Zastupnik Don Bacon, visoki član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, pozvao je na oprez.

“Predsjednik Trump i njegov tim trebali bi prvo provjeriti činjenice prije nego što nekoga okrive”, napisao je Bacon na X-u. “Putin je notorni lažljivac.”

Bivši zastupnik Adam Kinzinger, česti Trumpov kritičar, bio je još oštriji. “Godinu dana mu Putin laže, a Trump mu vjeruje”, rekao je Kinzinger, nazivajući ovu epizodu “sramotom za našu naciju”.

Ovaj incident je također ponovo otvorio pitanja o Trumpovom odnosu s vlastitim obavještajnim aparatom. “Trump ima najveću, najbolje finansiranu obavještajnu zajednicu na svijetu”, rekao je Steven Pifer, bivši američki ambasador u Ukrajini.

“Mogao ih je pitati o navodnom napadu. Umjesto toga, povjerovao je Putinu na riječ.”

Bijela kuća je odbila otkriti je li Trump primio ikakav obavještajni brifing koji bi potvrdio rusku tvrdnju prije svog javnog istupa.

Upozorenja i narativi

Ta šutnja pojačava zabrinutost u Evropi, pogotovo jer dolazi samo dan nakon privatnog video poziva između Trumpa, Zelenskog i nekoliko evropskih čelnika.

Prema evropskim zvaničnicima upoznatim s raspravama, zabrinutost oko povjerenja već je bila u prvom planu tokom poziva s Trumpom i Zelenskim.

Ton je, kako su rekli zvaničnici za Kyiv Post, bio pristojan, ali čvrst. evropski čelnici upozorili su na opasnost od ishitrenih teritorijalnih ustupaka bez obvezujućih sigurnosnih garancija. Svaki dogovor, tvrdili su, mora prvo osigurati pismenu zaštitu za Ukrajinu – prije bilo kakvog prekida vatre, referenduma ili diskusija o granicama.

Tokom poziva postavilo se i ključno pitanje: Šta ako Rusija jednostavno kaže ne? Trump je govorio o zamahu i prilici koju treba iskoristiti.

Zelenski je, prema riječima zvaničnika, odgovorio smireno, ali jasno, naglasivši da Ukrajina neće preći određene crvene linije.

Ako pregovori propadnu, rekao je, reći će svom narodu istinu – da se rat nastavlja. Jedan je visoki zvaničnik sažeo razmjenu za Kyiv Post: “Trump i dalje drži ključ, ali Evropa mu je upravo rekla koja vrata ne smije otvoriti.”

Ukrajinski zvaničnici i analitičari smatraju da se Trumpova javna reakcija na navodni napad direktno uklapa u poznatu taktiku Kremlja – oblikovanje narativa prije nego što se utvrde činjenice. Jurij Boječko, izvršni direktor organizacije Hope for Ukraine, upozorio je da Trumpov obrazac tretiranja Putina kao ravnopravnog partnera riskira marginaliziranje žrtve invazije.

“Narativ agresora je potvrđen, dok je Ukrajina gurnuta na marginu”, rekao je Boječko za Kyiv Post. Odbacio je Trumpovu sugestiju da Putin želi okončati rat – ili čak pomoći u obnovi Ukrajine – kao opasno odvojenu od stvarnosti. “To Kremlju daje kontrolu nad mirovnim narativom”, rekao je.

Dok se situacija smiruje nakon Trumpovih izjava u Mar-a-Lagu, glavno pitanje više nije samo taktika ili rokovi, već povjerenje. Kada se sukobe suprotstavljeni narativi – nijekanja Kijeva, tvrdnje Moskve i procjene američkih obavještajnih službi – čijoj verziji predsjednik vjeruje?

U svom klubu na Floridi, Trump je na to pitanje dao jasan odgovor. “Predsjednik Putin mi je to rekao.” Za diplomate koji pažljivo prate situaciju, to zvuči manje kao informacija, a više kao upozorenje – o tome kako bi se mogla odvijati sljedeća faza rata i pregovori koji bi ga trebali okončati.