Američki predsjednik Donald Trump učinio je historijski potez, postavši prvi aktuelni šef države koji je prisustvovao usmenoj raspravi pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država. Razlog je pravna bitka oko njegove kontroverzne izvršne naredbe kojom se želi ukinuti pravo na državljanstvo po rođenju za djecu čiji roditelji nisu američki državljani ili stalni rezidenti.

Trumpova kolona vozila krenula je iz Bijele kuće prema zgradi Vrhovnog suda na Capitol Hillu, gdje su se ispred glavnog ulaza okupili brojni demonstranti. Na transparentima su se mogle vidjeti poruke poput “Trump mora otići, odmah”, što je pokazalo duboke podjele u američkom društvu oko ove politike.

Pravna bitka i politički kontekst

Riječ je o direktivi koju je Trump potpisao prvog dana po povratku na vlast, a kojom se nastoji uskratiti automatsko državljanstvo djeci rođenoj na američkom tlu ako nijedan roditelj nema legalni status. Niži sudovi već su blokirali ovu izvršnu naredbu, što je otvorilo put za konačnu odluku najviše sudske instance.

Administracija predsjednika tvrdi da postojeća praksa potiče ilegalne migracije i fenomen poznat kao “turizam rađanja”. Trump je ranije izjavio da takva politika omogućava strancima da zloupotrebljavaju sistem, dodatno zaoštravajući političku i pravnu debatu o imigraciji u SAD.

Konzervativna većina i unutrašnji sukobi

Vrhovni sud trenutno ima konzervativnu većinu od šest naprema tri člana, uključujući troje sudija koje je imenovao Trump tokom svog prvog mandata: Neil Gorsuch, Brett Kavanaugh i Amy Coney Barrett. Upravo je imenovanje Barrett učvrstilo konzervativnu dominaciju, nakon čega je sud donio niz presuda koje su značajno pomjerile američko zakonodavstvo udesno.

Ipak, nedavna historija pokazuje da konzervativna većina nije uvijek na strani predsjednika. Sud je 20. februara presudio protiv Trumpa u važnom slučaju koji se odnosio na globalne carine uvedene tokom prošle godine. U toj odluci, troje konzervativnih sudija – predsjedavajući John Roberts, Gorsuch i Barrett – pridružilo se liberalnim članovima suda u ocjeni da je Trump prekoračio ovlasti.

Ta presuda izazvala je oštre reakcije predsjednika, koji je javno kritikovao sudije, uključujući i kandidate koje je lično imenovao. Trump je bio posebno bijesan na Gorsucha i Barrett, nazvavši ih “sramotom za svoje porodice”, a prošle sedmice nastavio je sa osudama rekavši da mu se “gade jer su loši za našu zemlju”.

Prema podacima istorijskog društva vrhovnog suda, iako su pojedini američki predsjednici iz 19. stoljeća, poput John Quincy Adamsa, Grover Clevelanda i Benjamin Harrisona, ranije učestvovali u postupcima pred sudom, to se nije dešavalo tokom njihovog aktuelnog mandata. William Howard Taft je kasnije čak postao i predsjednik Vrhovnog suda, ali nakon što je napustio Bijelu kuću.