Planirani summit američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog lidera Xi Jinpinga u Pekingu doživio je neočekivani pomak, a iza kulisa se kriju složeni geopolitički faktori i unutrašnji prioriteti obje strane. Inicijalno zakazan za kraj marta, sastanak je odgođen, a analitičari ukazuju na rat u Iranu i domaću političku agendu Trumpa kao ključne razloge.

Od taktičkog primirja do usporavanja

Proces pripreme za summit započeo je nakon prošlogodišnjeg susreta lidera u Južnoj Koreji, koji je označio taktičko primirje. SAD su pristale na ublažavanje određenih carina, dok je Kina nastavila sa uvozom soje i pooštrila mjere protiv proizvodnje fentanila. Obe strane su to okarakterisale kao godišnje razdoblje smirivanja tenzija, s radnim grupama koje su se bavile trgovinom, investicijama i tehnologijom.

Međutim, do januara ovog godine dinamika se značajno usporila. Kineski izvori navode da je Peking slao nacrte prijedloga Washingtonu, ali je dobijao uglavnom tišinu kao odgovor, što je izazvalo zbunjenost među zvaničnicima. Jedna od radnih grupa, posebno ona za investicije, naizgled je tiho prestala s radom, signalizirajući sužavanje ambicija usljed političke osjetljivosti poslovanja sa Kinom.

Logistički sukobi i promijenjena očekivanja

Dodatne komplikacije nastale su zbog logističkih i suštinskih nesuglasica oko predloženih datuma. Kina je inicijalno preferirala kraj aprila ili početak maja kako bi imala više vremena za pripreme. Američka strana, međutim, inzistirala je na terminu od 31. marta do 2. aprila, na šta je Peking na kraju pristao, unatoč rezervama.

“Kineska strana je bila spremna ići na rani datum, ali su njihova očekivanja od plodnog ishoda samita opala. Na kraju, sama činjenica da će se sastati pojavila se kao ostvariv ishod, u nadi da će to stabilizirati odnose”, rekao je izvor upoznat sa razmišljanjima u Pekingu. Drugi izvor dodaje da su SAD bile željnije da se summit brzo održi, dok je Peking bio više zainteresovan da on bude uspješan.

Konačno, 18. marta, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt naznačila je da bi novi vremenski okvir mogao biti pomjeren i nakon maja, pozivajući se na Trumpove unutrašnje prioritete i ističući da je i Xi “zauzet čovjek”. Analitičarka Bonni Glejzer iz German Marshall Funda izjavila je: “Vjerovatno je izazovno pronaći trodnevni prozor za Trumpa da ode u Kinu, ali sam sigurna da će otići u prvoj polovini ove godine. Međutim, rat prvo mora završiti.”