Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da planira “preuzeti” Kubu, dok se komunistički otok bori sa potpunim nestankom struje povezanim sa američkim embargo na naftu. Ova izjava predstavlja jednu od najeksplicitnijih prijetnji Trumpove administracije prema Havani, koja se već decenijama opire pritisku iz Washingtona.

Ekonomski pritisak i nestanak struje

Kuba se suočava sa katastrofalnim stanjem u elektroenergetskom sistemu, gdje su dnevnih nestanaka struje do 20 sati postala norma u dijelovima otoka. Potpuni kolaps nacionalne mreže doveo je do masovnog zamračenja, a državna elektroprivredna kompanija UNE potvrdila je da su započeli radovi na obnavljanju snabdijevanja. Glavni uzrok krize je de facto blokada uvoza nafte koju je uveo Trump, a koja je počela nakon svrgavanja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, ključnog saveznika Kube.

Oskudica goriva prisilila je vlasti da uvedu racionisanje benzina, a neke bolničke usluge također su ograničene. Nedostatak nafte također je primorao avio-kompanije da smanje broj letova za otok, što je dodatno pogodilo turistički sektor, vitalan za kubansku ekonomiju.

Prosvjedi i politički dijalog

Ekonomske teškoće i stalna nestabilnost u snabdijevanju električnom energijom izazvale su nezadovoljstvo među stanovništvom. U rijetkom ispadu nasilja, prosvjednici su vandalizovali provincijski ured Kubanske komunističke partije prošlog vikenda, što je dovelo do hapšenja 14 osoba. Novi trend protesta uključuje lupanje loncima i tavam noću, uz povike “Libertad” (sloboda).

Predsjednik Miguel Diaz-Canel priznao je na platformi X “nezadovoljstvo našeg naroda zbog produženih nestanaka struje”, ali je osudio upotrebu nasilja. Iako je kubanska vlada potvrdila da su održani razgovori sa Sjedinjenim Državama, Trump ističe da bi sporazum mogao biti postignut “vrlo brzo” nakon što se završi sukob sa Iranom. “Mislim da ćemo uskoro ili postići dogovor ili uraditi šta god moramo”, rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One.