Trgovačka pohlepa prazni novčanike građana

Prosječna porodica u Bosni i Hercegovini danas za normalnu prehranu mjesečno mora izdvojiti oko 70% više novca nego 2020. godine, što je znatno iznad prosjeka EU, gdje je rast iznosio oko 33%. Troškovi prehrane četvoročlane porodice porasli su za oko 550 KM i trenutno dostižu prosječnu platu od 1.280 KM.

Ekonomista Igor Gavran navodi da cijene hrane u BiH nisu utemeljene na stvarnim troškovima proizvodnje, nego na maksimalnoj cijeni koju trgovci mogu naplatiti, čime se profit maksimizira. Iako su troškovi proizvodnje i uvoza rasli, oni nisu proporcionalni rastu cijena, što Gavran pripisuje pohlepi trgovačkih lanaca i prećutnim dogovorima o formiranju cijena.

Podaci pokazuju da su litar mlijeka i kilogram junetine u Banjaluci i Sarajevu skuplji nego u većim evropskim gradovima poput Madrida, Berlina ili Londona, iako su ulazni troškovi poput goriva i električne energije među najnižima u Evropi. Gavran ističe da vlasti ne intervenišu jer veće cijene donose veće prihode od PDV-a i punije budžetske kase.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don”, Murisa Marić, dodaje da hrana postaje luksuz te da velike razlike u ličnim primanjima dodatno pogoršavaju situaciju, posebno u slučaju uvoza mesa, koje se u BiH nabavlja u ogromnim količinama.

Rastuće cijene hrane zabrinjavaju i Evropsku centralnu banku, jer otežavaju kontrolu inflacije. Prema izvještajima, evropski potrošači danas plaćaju trećinu više za obroke nego prije pandemije, a računi za hranu čine značajan dio troškova domaćinstava sa nižim prihodima.