Svjetski dan borbe protiv AIDS-a: Testiranje, informacija, zaštita
Podijeli vijest
Značaj obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a
Svake godine, 1. decembra, obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, sa ciljem da se podsjeti na važnost borbe protiv HIV-a, koja prevazilazi medicinske okvire i zadire u društvena pitanja. Ključni elementi u zaštiti zdravlja pojedinaca i zajednice su eliminisanje stigme, osiguravanje dostupnosti testiranja i terapije, kao i pružanje tačnih informacija. Stoga, poruka ovog dana glasi: testirajte se, informišite se i zaštitite sebe i druge.
Besplatno testiranje u Bosni i Hercegovini
Povodom Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, 1. decembra, u 12 gradova širom Bosne i Hercegovine biće organizovano besplatno testiranje na HIV, hepatitis B i C. Testiranje će biti omogućeno na 18 lokacija u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, Zenici, Travniku, Livnu, Doboju, Bijeljini, Prijedoru, Zvorniku i Trebinju. Ova aktivnost se realizuje uz podršku Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), ‘AIDS Healthcare Foundation’, ‘Medicopharmacia’ i ‘Lenis’.
Globalni podaci o HIV/AIDS-u
Prema podacima Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV i AIDS (UNAIDS) i Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da u svijetu živi oko 39 miliona ljudi sa HIV-om.
Na godišnjem nivou, zabilježi se više od 1,3 miliona novih infekcija, dok približno 630.000 osoba premine od bolesti povezanih sa AIDS-om.
Epidemija je i dalje neravnomjerno raspoređena, sa oko 65% svih osoba koje žive sa HIV-om lociranih u Subsaharskoj Africi. Ova regija ima najveću incidencu, a pojedine zemlje južne Afrike bilježe prevalenciju veću od 20% u opštoj populaciji.
Iako globalni podaci ukazuju na smanjenje novih infekcija u protekloj deceniji, HIV i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni izazov, naročito u populacijama sa otežanim pristupom zdravstvenim uslugama i izraženom društvenom stigmatizacijom.
Stanje u Bosni i Hercegovini
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini živi između 450 i 500 osoba sa HIV-om, a svake godine se registruje između 20 i 30 novih slučajeva.
Profesor dr. Rusmir Baljić iz Asocijacije infektologa u BiH naglašava da su najveći broj novodijagnostikovanih osoba muškarci u dobi od 25 do 45 godina, a infekcija se dominantno prenosi spolnim putem, posebno među MSM populacijom (muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima).
Iako je antiretrovirusna terapija dostupna i efikasna, kasna dijagnoza ostaje izazov, jer se značajan broj osoba prvi put obrati ljekaru u uznapredovaloj fazi bolesti.
Prof. dr. Baljić je kazao: “Upravo zato je ključna uloga testiranja. HIV infekcija u ranim fazama najčešće nema simptome, a osoba može godinama biti nesvjesno inficirana”.
Rana dijagnoza omogućava pravovremeno započinjanje terapije, bolji klinički ishod i značajno smanjenje mogućnosti prenošenja virusa.
Zahvaljujući savremenoj terapiji, osobe koje redovno uzimaju lijekove mogu postići nedetektabilno virusno opterećenje, što znači da ne prenose HIV spolnim putem.
Testiranje se preporučuje svim odraslim osobama barem jednom u životu, dok se osobama koje pripadaju rizičnim skupinama savjetuje redovnija kontrola. To uključuje osobe sa više seksualnih partnera, MSM populaciju, seksualne radnike, trudnice, partnere osoba koje žive s HIV-om i sve koji smatraju da su možda bili izloženi riziku.
