Švedska vlada najavila je paket mjera vrijedan 7,7 milijardi švedskih kruna u okviru proljetnog minibudžeta, s ciljem ublažavanja tereta za domaćinstva uslijed rasta cijena energije. Glavne tačke plana uključuju sniženje poreza na gorivo i povećanje subvencija za električnu energiju.

Ove mjere dolaze uoči parlamentarnih izbora zakazanih za septembar i predstavljaju dodatak na već najavljenih 80 milijardi kruna novih izdataka iz septembarskog budžeta za 2026. godinu. Ministarka finansija Elisabeth Svantesson istakla je da je švedska ekonomija, uprkos ratu i neizvjesnostima u svijetu, i dalje jaka.

Uticaj regionalnog sukoba

Rast cijena nafte, potaknut sukobom između SAD-a, Izraela i Irana, kao i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, glavni je pokretač ovih vladinih intervencija. Iako ekonomija za sada nije zabilježila veće šokove, postoji zabrinutost da produženi sukob može podstaći inflaciju, usporiti rast i dovesti do viših kamatnih stopa.

Pored mjera u energetskom sektoru, vlada je izdvojila dodatna sredstva za švedski svemirski program, zdravstvo i podsticaje za otvaranje novih radnih mjesta.