Šutnja prije smrti: Slučaj Litvinenko i radioaktivni tragovi

Aleksandar Litvinenko, bivši oficir ruske Federalne službe sigurnosti (FSB), preminuo je u Londonu 2006. godine nakon što je otrovan radioaktivnim polonijem-210. Njegova smrt izazvala je međunarodni skandal i pokrenula niz istraga koje su otkrile složenu mrežu zavjera i političkih motiva. Litvinenko je bio poznat po svojim otvorenim kritikama na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina i FSB-a, što ga je učinilo metom. Njegov slučaj je jedinstven po tome što je žrtva, prije nego što je podlegla otrovu, uspjela dati detaljne izjave o tome ko stoji iza napada, ali i po tome što su ključni svjedoci u istrazi kasnije umrli ili odbili svjedočiti, ostavljajući mnoga pitanja bez odgovora.

Litvinenko je 1. novembra 2006. godine osjetio iznenadnu slabost nakon susreta u hotelu Millennium u Londonu s Andrejem Lugovojem, bivšim agentom KGB-a, i Dmitrijem Kovtunom, također ruskim državljaninom. Nekoliko sati kasnije, počeo je osjećati mučninu, povraćanje i bolove u trbuhu. Stanje mu se brzo pogoršavalo, a ljekari su bili zbunjeni uzrokom njegovih simptoma. Tek nakon nekoliko dana, testovi su otkrili prisustvo polonija-210 u njegovom tijelu, rijetkog i izuzetno otrovnog radioaktivnog izotopa.

Posljednje svjedočenje

U danima prije smrti, Litvinenko je, svjestan da mu se bliži kraj, dao niz izjava istražiteljima i novinarima. Optužio je Vladimira Putina da je direktno odgovoran za njegovo trovanje. Ova optužba, iako nikada nije dokazana na sudu, dodatno je zaoštrila odnose između Rusije i Velike Britanije. Njegovo svjedočenje, snimljeno i objavljeno nakon njegove smrti, postalo je ključni dokaz u istrazi, ali i izvor kontroverzi i spekulacija.

Litvinenko je detaljno opisao susret s Lugovojem i Kovtunom, navodeći da su mu ponudili čaj i da je nakon toga počeo osjećati simptome trovanja. Istražitelji su kasnije pronašli tragove polonija-210 u hotelu Millennium, kao i u drugim lokacijama koje su Lugovoj i Kovtun posjetili u Londonu. Ovi dokazi su snažno ukazivali na njihovu umiješanost u trovanje.

Ključni svjedoci nestaju

Nakon Litvinenkove smrti, britanska policija pokrenula je opsežnu istragu. Andrej Lugovoj i Dmitrij Kovtun identificirani su kao glavni osumnjičeni. Međutim, Rusija je odbila izručiti ih Velikoj Britaniji, pozivajući se na ustavnu zabranu izručenja ruskih državljana. Lugovoj je kasnije postao poslanik u ruskoj Dumi, što je dodatno otežalo napore da se privede pravdi.

Dmitrij Kovtun, drugi ključni osumnjičeni, također je odbio sarađivati s britanskim istražiteljima. Tvrdio je da je i sam bio žrtva trovanja polonijem-210, iako su njegovi simptomi bili znatno blaži od Litvinenkovih. Kovtun je preminuo 2022. godine u Moskvi od posljedica zaraze koronavirusom. Njegova smrt dodatno je zakomplicirala istragu, jer je onemogućila njegovo ispitivanje i potencijalno otkrivanje novih detalja o zavjeri.

Radioaktivni tragovi

Istraga o Litvinenkovoj smrti otkrila je tragove polonija-210 ne samo u Londonu, već i u drugim evropskim gradovima, uključujući Hamburg. Dmitrij Kovtun je posjetio Hamburg neposredno prije susreta s Litvinenkom u Londonu, a istražitelji su pronašli tragove radioaktivnog materijala u stanu njegove bivše supruge. Ovi tragovi su ukazivali na to da je Kovtun bio uključen u transport i rukovanje polonijem-210.

Njemačke vlasti su također pokrenule istragu, ali nisu uspjele prikupiti dovoljno dokaza da podignu optužnicu protiv Kovtuna. Njegova smrt je zatvorila to poglavlje istrage, ostavljajući mnoga pitanja bez odgovora. Kako je Kovtun nabavio polonij-210? Ko mu je naredio da otruje Litvinenka? Da li je djelovao sam ili je bio dio veće zavjere?

Političke implikacije

Slučaj Litvinenko imao je duboke političke implikacije. Zaoštrio je odnose između Rusije i Velike Britanije, a također je izazvao zabrinutost u međunarodnoj zajednici zbog upotrebe radioaktivnih materijala za politička ubistva. Britanska vlada je optužila rusku državu da je umiješana u Litvinenkovo trovanje, što je Rusija negirala.

Javna istraga u Velikoj Britaniji, koju je vodio sudija Robert Owen, zaključila je 2016. godine da su Andrej Lugovoj i Dmitrij Kovtun izvršili trovanje Litvinenka i da je vjerovatno da je njihovo djelovanje odobrio ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovaj zaključak dodatno je pogoršao odnose između dvije zemlje i doveo do novih sankcija protiv Rusije.

Slučaj Litvinenko ostaje neriješen u mnogim aspektima. Iako su glavni osumnjičeni identificirani, a neki dokazi ukazuju na umiješanost ruske države, potpuna istina o zavjeri možda nikada neće biti otkrivena. Smrt ključnih svjedoka i odbijanje Rusije da sarađuje s istragom dodatno su otežali napore da se rasvijetli ovaj kompleksni i tragični slučaj. Litvinenkova smrt ostaje podsjetnik na opasnosti s kojima se suočavaju kritičari autoritarnih režima i na složenost međunarodnih političkih odnosa.